Lektire.ba - Pomoć pri pisanju lektira
Alkar lektira – Dinko Šimunović: Analiza i kratak sadržaj

Alkar lektira – Dinko Šimunović: Analiza i kratak sadržaj

Kratak sadržaj

Kad su turci vladali u Cetinskoj krajini zivjelo je mnogo junaka, a medju njima bio je i Rasica. Rasica je imao sina Salka koji je rado gledao djevojku koja se zvala Marta. Bilo je ljeto, tj. mjesec kolovoz u kojem se igra Alka. Ta igra je ujedno i sjecanje na posljednju bitku protiv Turaka, u kojoj je Gospa pomagala cetinskim junacima.

Rasica je primijetio da se Salko i Marta rado druze te odmah zavolio tu djevojku. Rasica je u mladosti bio zaljubljen u Martinu majku Stanu. Stana je oboljela od neke nepoznate bolesti koja joj je unakazila lice, pa Rasici nisu dopustili da se ozeni njime, a i ona sama mu je rekla da ovakva unakazena ne moze poci za njega. Rasica se ozenio Lucom koja mu je rodila sina Salka. Posto je on bio hajduk malo je vremena provodio kod kuce, skoro nimalo. Kad je njegova Luca umirala on je takodjer bio u brdima i zbog toga mu je jako zao. Poslije njene smrti Rasica je ostao sam sa sinom Salkom.
Kad je Rasica vidio da se njegov sin i Marta vole, bilo mu je drago, jer mu je pred ocima bila Stana, ali nije mogao zamisliti da bi iko, kamoli njegov sin, mogao ozeniti Martu jer je bila siromasna,jos su joj majku smatrali vjesticom.

Marta je pocela izbjegavati Salka jer je zavoljela Rasicu. Salko je rekao ocu da bi se ozenio Martom, a Rasica ga je kandzijom istjerao iz kuce. Kad je Marta cula sta se dogodilo bilo joj je zao obojice. Salka joj je bilo zao kao prijatelja iz djetinjstva, a Rasicu kao covjeka kojem bi mogla biti zena. Rasica je nakon dugo razmisljanja dopusti Salku da se ozeni Martom. Salko je otisao do Marte da joj kaze da ce je ozeniti, a ona mu nije mogla reci da se nece udati za njega kad je vidjela koliko je sretan.
Tako su prolazili mjeseci, a Marta i Salko su i dalje bili skupa. Dosao je mjesec kolovoz a sa njime i Alka za koju su svi Cetinjani zivjeli. Salko je pitao oca da on igra alku no otac mu nije dopustio. Rasica je rekao da ce on igrati alku, a da ce mu Salko biti «Momak». Medju alkarima najvise se gledao Rasica, jer je imao najljepseg konja koji se zvao Arap, a imao je i najljepsu odoru. Rasica i alaj-caus su se dugo borili sve dok na kraju nije pobijedio Rasica. Salko je primijetio kako je Marta sretna zbog pobjede njegovog oca Rasice u alci.

Poslije alke svi su posli svojim kucama. Rasica je sustigao Martu koja je hodala sa drugim djevojkama, i tada mu je Marta rekla da se nikada nece udati za Salka nego da voli njega. Sutradan je Marta otisla iz sela, a Rasica se borio izmedju ljubavi prema sinu i ljubavi prema Marti. Kad se Marta vratila poslije nekog vremena Salko je otisao do nje. Ona mu je rekla da se nikada nece udati za njega nego da voli pobjednika alke, Rasicu. Te veceri Salko je nestao, a sa njime i vranac Arap. Posto se Salko nije pojavio u selu nekoliko dana svi su zakljucili da mu se nesto desilo i odlucili su otici do Stane jer je zadnji put vidjen kako izlazi iz njene kuce.
Tada se javio stari Vukelj, koji je imao oko sto godina. On im je ispricao pricu iz svojih dvadesetih godina. To je bila prica koja je govorila o njegovoj strini koju su zvali Strika. Ona je imala trinaestero djece i uvijek bi uzimala robu sa tudjih strikova koju bi poslije prepoznavali na njezinoj djeci. Tako je jednog dana iz Vukeljove kuce nestala cijela truba sukna i svi su povikali da je to ucinila Strika i odlucili su joj suditi po starom obicaju, a stari obicaj nalaze da bi se iz kipuce vode trebala izvaditi usijana mazija golom rukom, ako bi onaj koga su smatrali krivim iz kipuce vode izvadio usijanu maziju bez jauka smatrali su da nije kriv, no ako bi jauknuo onda bi ga smatrali krivim.

Kad su Striku doveli da izvadi maziju iz kipuce vode, Strika je vidjela da joj nema druge pa je i izvadila maziju bez jauka. Svi su tada zakljucili da ona nije kriva, a dan poslije kad se vratio Vukeljev otac, koji je bio na putu, priznao je da je on uzeo ta sukna i zalozio ih kod nekog trgovca jer mu je trebao novac da plati dug u krcmi. Nisu mu odmah povjerovali, no kad je donio ta ista sukna onda su mu povjerovali. Tada jedan seljanin viknu da i Stani sude po starom obicaju, a i ostali se slozise. Kad su dosli do Stanine kuce pitali su je gdje je Salko, a ona je odgovorila da ne zna nista o njemu. Cim je to rekla seljani su stavili vodu na vatru i u nju ubacili komadic mazije. Oni su opet pitali Stanu da li zna sto je sa Salkom, a ona je rekla da nista ne zna o njemu. U tom trenu je voda prokljucala i seljani su tjerali Stanu da iz vode izvadi maziju. Stana nije htjela i odlucila im je ispricati sve sta zna. Seljani su sjeli oko nje i slusali. Ona im je rekla da je Salko nestao najvjerovatnije zbog toga sto je Marta odbila udati se za njega.

Marta je cula sta seljani smjeraju i ona je odmah posla braniti majku jer nije bilo Rasice. Kad je Marta dosla do kuce svoje majke ona se zacudila jer je vidjela majku kako sjedi, a oko nje se poredali seljani. Neki seljani su se maknuli i pustili je do majke. Ona je odmah zagrlila majku, a stari Vukelj se digao i rekao da Stana govori istinu. Mjeseci su prolazili, a prica o Salku se zaboravljala. Tako je ponovno dosao kolovoz, a sa njime i Alka. Svi su govorili da ce se i ove godine glavna bitka voditi izmedju Rasice i alaj-causa, no Rasica se nije pojavio.

Tek su uspjela startati dva alkara, kad na ciljnoj crti nasta buka i psovka. Razlog toj buci bio je alkar sa crnim konjem i u otrcanoj odjeci koji je pojurio prema alci, pogodio je u sridu, odbacio je i pokusao ju je ponovno pogoditi no nije uspio. Jurnuo je trkalistem i tada su ga prepoznali. Svi su vikali “Salko!, Salko!”, no on se nije obazirao. Salko je svugdje gdje bi stizao govorio kako ce poslije oceve smrti ozeniti svoju macehu tj. svoju prvu pravu ljubav, Martu.

Kompozicija

1. opis cetinske krajine.
2. Život salkovog oca Rašice, rašičin susret s Martom, Sukob sa salkom.
3. Opis alke, produbljivanje sukoba između Rašice i Salke.
4. Alkarska trka, Rašičina pobjeda, Marta se odlučuje za pobjednika.
5. Marta odbija Salka, Salkovo ludilo.
6. Uzbuna u begluku, optužba Martine majke, vađenje mazije, Martin odlučujući nastup.
7. Alkarska utrka poslije godinu dana. pojava ludog Salka nazvanog Salko alkar.

Analiza likova


Rašica, Salko i Marta
Opis likova:
Rašica: pedesetogodišnjak, opak i opasan čovjek, svojim vanjskim izgledom podsjeća na junake iz prošlosti. sve što zaželi to i postiže ne birajući sredstva.
Salko: osamnaestogodišnji mladić snažne tjelesne građe, a duše nježne i osjećajne poput djevojke. izgledom i ponašanjem prava je suprotnost svome ocu: nježan, bojažljiv u odnosu pšrema djevojkama, neodlučan, djetinjeg lica, 
Marta: dvadesetogodišnja djevojka, uzor ženske ljepote u svomkraju, marta je sigurna u svoje osjećaje, odlučna u svojim namjerama, iskrena i poštena u svojim postupcima. Teško je pogađa što je Salku nanijela bol.

Tema: Sukob oca i sina oko iste djevojke u doba alkara

Mjesto Radnje: Selo Begluci,Senjska krajina

Vrijeme Radnje: Krajem 19. stolječa
Ideja: Snaga,junaštvo i tradicija pobjeđuju.

Mudroslovice: Poslušaj mudrost a ne svoju jezu.

Poslovice: Gdje brat brata nevoli tu nema sreče.

Likovi: Marta, Rašica ,Sajko
Epiteti:  lijep,zaljubljen,hrabar,jak

Usporedba: Lijep kao Sunce ,zaljubljen kao djete

Personifikacija: Sunce diže maglu.

Onomatopeja: Galop konja,otvaranje vrata.

Bilješke o piscu

Dinko Šimunović rođen je 1873. godine u Kninu, u učiteljskoj obitelji. Djetinjstvo je proveo po mjestima Dalmatinske zagore (Koljani, Kijevo), gdje mu je otac službovao. Učiteljsku školu završio je u Arbanasima (kod Zadra), a službovao je, kao i njegov otac, po selima Dalmatinske zagore.

Život i rad, među siromašnim, ali ponosnim ljudima toga kraja, odrazio se u njegovom književnom stvaranju. 1909. godine odlazi u Split, gdje je kao profesor radio do mirovine. 1929. godine preselio se u Zagreb gdje je i umro 03. kolovoza 1933. godine. Njegovo najplodnije stvaralačko razdoblje je između 1905. i 1914. godine. Napisao je zbirke pripovijedaka: Mrkodol, Sa Krke i Cetine, te romane Đerdan, Tuđinac, i Porodica Vinčić, te dvije autobiografske proze: Mladi dani i Mladost. Njegove se pripovijetke (Mrkodol, Alkar, Rudica, Muljika, Duga, Kukavica, Pojila, U planinama, Đemo, Sirota) ubrajaju u klasična djela hrvatske književnosti.


Add comment

Oglasi

Najnoviji komentari

    Kategorije

    Oglasi

    Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.