Čudnovate zgode šegrta Hlapića lektira – Ivana Brlić Mažuranić

Kratak sadržaj

Kratak sadržaj s putovanja:
1. dan putovanja:
Hlapić naiđe na starog mljekara pa mu pomogne raznositi mlijeko po kućama. Kad su razvezli mlijeko oprosti se hlapić o dmljekara, ode iz grada i prilegne usred dana odspavati malou dubokoj travi.
Nakon duga sna probudi ga bundaš majstorov pas koji je krenuo za njim i njih dvojica nastavljaju put. Stignu oni do neke sirotinjske kućice iz koje je dopirao gorak plač. Hlapić uđe i nađe zaplakanog dječaka njegove veličine koji se zove Marko, on je plakao zato što je izgubio dvije guske. Hlapić mu odluči pomoći i on i bundaš uskoro nađoše guske koje su se bile sakrile u šiblju pored vode i dovedoše ih Marku. To im je priskrbilo večeru i konačište u Markovoj kući, a ujutro Markova majka im spremi i nešto hrane za put i tako oni nastave.-  Hlapić pomaže starom mljekaru raznositi mlijeko.
–  Hlapić i bundaš pomažu dječaku Marku pronaći Guske.
2. dan putovanja:
Nastave oni tak dalje i susretnu skupinu kamenara, ljudi koji su dugim čekićima tukli kamen za cestu. Tu još na Hlapića nasrne šareno tele i oni se malo potuku, hlapić nadbudri tele i pobijedi ga sve u smijehu te rekne : “gdje se lud s mudrijim bije, tu jednaka borba nije“. Otpute se oni dalje, pod večer zafijuče vjetarpočne bljeskati i grmjeti. Spusti se kiša. Hlapić i Bundaš se sklone pod most. Tu je već bio čovjek u crnoj kabanici i s poderanim šeširom na glavi. Kišas nije prestajala pa su pod mostom prenoćili.
– Susret sa kamenarima (Hlapić ima jake čizme, čvrste šake i pametnu glavu)
– Susret sa crnim čovjekom i spavanje ispod mosta
3. dan putovanja:
Kad su se probudili crnog čovjeka više nije bilo, a ni Hlapićevih lijepih čuizmica, koje je bio izuo prije spavanja. Ražalošćen on malo razmisli pa odluči tražiti lopova i tako bos krene na put. N a cesti sustignu lijepu djevojčicu Gitu, s brbljivom papigom na ramenu. Ona je pak žurila za svojim cirkusom u kojem je radila kao plesačica i akrobat. Njoj je netko ukrao škatulju sa njenim stvarima. I tako pođu zajedno nebili našli neki posao i zaradili za hranu. Doašvši do sela, kod jednog gospodara dobiju posao težaka, da prevrću sijeno. Hlapić radi izvrsno a Gita nikako pa je gospodar otjera s posla, a ona pobjegne u grmlje. Kad su nakon posla svi sjeli da večeraju iz grmlja sezaču truba i pojave se mala kola koje Bundaš vukao a na njima Gita i njena papiga. Gita priredi predstavu kao u cirkusu, razveseli te nasmija težake i gospodara, pa i sam zasluži večeru.
– Hlapić je ostao bez svojih čizmica
– Susret sa Gitom
– Hlapić je pomogao seljanima u sjenokoši, a Gita je izvela predstavu za umorne sjenokoše
4. dan putovanja:
 Noću u selu izbije požar. Zapali se staja pa za njom i kuća seljaka koga su zvali Rđavi Grga. Svi su seljaci dotrčali gasiti . Hlapić se uspeo na krov kuće i uspio ugasiti požar. No pod njim pukne letva i on padne na tavan, srećom je pao ravno u škrinju s brašnom  pa mu nije ništa. N tavanu pronađe sve one pokradene stvari i svoje čizmice i gtinu bijelu škatulju. Otkrilo se da je Grgin tavanspre,ište ukradene robe, seljaci prijete da će Grgu prebiti , razbiti mu glavu , baciti ga u vatru. Rasplakanoj Grginoj majci Hčapić obećava da će naći Grgu i upozoriti ga da neide kući, ona mu zahvali pa zamota srebrenjak u rubac i zamoli ga da to preda Grgi. Povodom Hlapićeve rane na peti gdje gab je opekao plamen Gita mu pokaže i svoju staru ranu u obliku križa na palcu.
– Požar u selu u kući Rđavog Grge
– Hlapić je pronašao svoje čizme i sve ukradene stvari
– Grgina majka daje Hlapiću rubac sa srebrnim novcem za svojega Grgu
– Gita je pokazala Hlapiću brazgotinu na prstu nalik na križ

Pročitajte i ostale prepričane lektire

Pročitajte ostale prepričane lektire:

• Robinson Crusoe – prepričana lektira
• Romeo i Julija – analiza lektire
• Prepričana lektira – Ruža
• Dundo Maroje prepričana lektira
• Kuća lutaka ili Nora – prepričana i analizirana lektira
• Pipi duga čarapa – lektira
• Zeleno busenje – analiza lektire
• Tisuću i jedna noć – prepričana lektire
• Analiza lektire Alisa u zemlji čuda
• Tom Sawyer – lektira
• Prepričana lektira Duga
• Magareće godine lektira prepričano
• Kraljević i prosjak lektira
• Minka lektira prepričano
• Madame Bovary prepričano ukratko
• Lađarski put lektira – analiza ukratko
• Lijeve priče lektira

5. dan putovanja:
 Nakon nekog vremena oproste se od seljaka pa krenu dalje. Pokraj nekog križanja namjere se na cijelo društvo nekih malih pastira i pastirica. Između jednog pastirčića i Hlapića dođe do rječkanja koje sluti da će završiti tučnjavom. No hlapić to izbjegne pa se nadmetanje završi bacanjem kamena s ramena. Potom se svi sprijatelje , peku kukuruz, razgovaraju, Hlapić s čuđenjem saznaje o čizmama koje grizu i kojima je miško povadio zube. Dok su tako pekli kukuruze cestom doštropoću velikom brzinom kola što su ih vukli preplašeni konji. Na kolima dva čovjeka prestravljena lica.Hlapić hrabro skoči na cestu pred konje da bi zaustavio ovu pogibelj. No prije nego što su stigli do njega kola se prevrnu i ona dva čovjek apadnu u grabu baš pred Hlapića. Bili su to crni čovjek i rđavi grga. Hlapić i pomaže popraviti uzde i kola i potajice daje Grgi majčin zamotuljak i tjera ga da obeća da će napustiti crnog čovjeka, otići u svijet i biti pošten.
– Susret sa pastirom Miškom, pečenje kukuruza i krumpira na vatri
– Crni čovjek i Grga padaju sa kolima blizu Hlapića
– Hlapić Grgi daje rubac sa srebrnim novcem od majke
– Hlapić i Gita spavaju kod Miška
6. dan putovanja:
 S pastirima se vrate u obližnje selo i miškovim roditeljima obeća da će im popraviti sve opanke , pa klod njih dobiju hranu i prenoćište. Ujutro Hlapić ustane ranije i baci se na posao, kad je završio, popravi besplatno opanke i siromašnoj Janji nakon toga on i Gita oprste se od domaćina i krenu dalje. Stignu uskoro u velik grad u kojem je bio sajam. N sajmu neki razmetljivi i glasni prodavač loših košara ometa promet siromahu koji nemože prodati ni jednu košaru, Gita upriliči sijelu predstavu kod njega pa on rasproda sve košare. Gita i Halpić zatim se zaposle na vrtuljku kako bi dobili prenoćište i hranu. Zahvaljuju
ći njihovom izgledu i ljubaznošću , vlasnik vrtuljka zaradio je hrpu novca, ali njima samo plati večeru. Sad su se morali snaći za  noćište, Hlapić nađe mjesto na otvorenom i napravi im ležaj od vreća i krpa.
– Hlapić popravlja opanke Miškovoj braći i prosjakinji Janji
– Dolazak u veliki grad na sajam
– Gita prodaje siromahove košare
– Pomažu vlasniku vrtuljka
– Ostali su spavati na sajmu pod vedrim nebom
7. noć putovanja:
 Tek što su bili zaspali Gita začuje rzanje konja kao poznat glas. Probudi ona Hlapića krenu prema tom zvuku i nađu se u cirkusu, baš onom u kojem je gita ranije radila a hrzao je njen omiljeni konj Sokol.Ušuljaju se k njemu u staju , u susjednim jaslama prepoznaju jednog od dvaju konja koji su vukli kola koja su se prevrnula pred njuima. Zateče i h i preplaši ulazak dcojice mračnih ljudi – gospodara cirkusa i crnog čovjeka. Skriveni u slam,i Hlapić i gita prisluškuju njihov razgovor. Tako saznaju da je orobljeni vlasnik vranca ostavljen svezan ušumi, a da crni čovjek namjerava ukrasti kravu ženi koja ima malog sinčića. Hlapić istog trena usred noći kreće na put kako bi osujetio krađu, Gita takođe pođe s njim. Vjerovatno nebi stigli na vrijeme da nije naišao onaj siromašni košaričar i povezao ih lijep komad puta. Hlapić i Gita krenu kroz mračnu šikaru, iz šđikare se začu buka, pojavi se crn obris visoka i široka čovjeka, on kresne šibicu a Hlapić ugleda majstora Mrkonju. Prvi put u životu špodigne on Hlapića na prsa i zagrli ga i pogladi po kosi. Majstor im ispriča što mu se dogodilo , on je bio čovjek kojeg su zlikovci orobili, oteli mu kola konja i robu. Majstor pozove Hlapića da se vrati kući u kojoj će mu sad biti dobro a pozove i Gitu koja ionako nema roditelja. Sve troje dođu do kuće malog Marka. Hlapić ispriča Markovoj majci o namjerama crnog čovjeka , i ona se obrati općini odakle pošalju dva stražara da čuvaju kuću. No crni se čovjek ne pojavi, nakon nekoliko dana pronađu u podnožju strme stijene mrtva čovjeka. Bio je to crni čovjek.
– Gita prepoznaje svog konja Sokola
– Saznaju za strašnu namjeru crnog čovjeka i odluče pomoći
– Putuju po noći do Markove kuće, pomaže im siromah sa sajma
– Sreću se sa majstorom Mrkonjom i vesele se susretu
– Odlaze do Markove kuće da ispričaju namjere crnog čovjeka
– Doznaju da je crni čovjek nastradao
8. Završetak:
 Hlapić , Gita, Mrkonja i Bundaš doputuju kući, majstorica doživljava veliko iznenađenje i veselje. Majstor drži obećanje i priča Hlapiću o onoj velikoj nesreći i žalosti koja ga je nekoć snašla, na gradskom sajmu nestala mu je kći Marica, i nikad je nisu pronašli. Po Gitinom ožiljku na palcu majstorica u njoj prepozna svoju Maricu. Nastaje neopisivo veselje u kući. Dobri Hlapić nezaboravlja ni svoja davna obećanja onoj služavki, koju je zamolio da pomaže starcu mljekaru, odnosi obećanu kitu cvijeća kao zahvalu. Da nije tako dobari pouzdan nebi dobio pismo koje ga je čekalo kod služavke.U njemu je bila mljekarova oporuka kojom svu imovinu ostavlja Hlapiću. Tako je Hlapić naslijedio magarca i kola. Kasnije su Gita i Hlapić narasli i odrasli, vjenčali se pa imali četvoro djece i tri šegrta, te živjeli sretno i zadovoljno.
– Hlapić, majstor Mrkonja, Gita i Bundaš vratili se sretno kući
– Saznajemo da je Gita Marica (kćer od majstora i majstorice)
– Hlapić je naslijedio magarca i kola

Vrsta djela: dječji roman
Naziv priče: Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Tema priče: Hlapićeve dogodovštine
Mjesto radnje: selo
Vrijeme radnje: 7 dana
Glavni likovi: Hlapić i Gita (Marica)
Sporedni likovi: majstor Mrkonja, majstorica Mrkonja, mali mljekar, dječak, crni čovjek, Grga, težaci…
Radoslijed događaja:

1. Čizmice
2. Bijeg
3. Mali mljekar
4. Velika se glava pokazuje u travi

Analiza likova

Šegrt Hlapić – glavni lik romana koji je uvijek u središtu zbivanja. Na poletku priče je jako malen, ali veseo. Po cijele dane sjedi na tronožcu, u poderanim hlačama i crvenoj košulji, šije cipele i zabija klinove u čizme. Uz to fućka i veselo pjeva. Uz te poderane hlače, imao je još jedne zelene koje mu je sašila Majstorica. Volio ih je nositi iako je djelovao kao žaba i svi ostali šegrti su mu se smijali. Uvijek je bio nasmijan i dobre volje. Često se šalio na svoj račun što ga je još više zbližilo s ljudima, a i oni mu se više nisu rugali (primjer ovdje su njegove zelene hlače koje kada je odjenuo počeo je i sam kreketati poput žabe). Vrlo je znatiželjen, želi sve znatio svemu ima svoje mišljenje. Nije se dao obeshrabriti ni kad mu je Crni ukrao čizmice. Bio je tužan, ali to nije htio pokazati nego je odmah djelovao. Uvijek je optimističan što se može vidjeti i onda kada on i Gita traže posao. Vjerovao je u sebe, znao je da je marljiv i da će uvijek naći posao. Poslu se posvećuje u cijelosti. Kad je vidio da Gita ne zadovoljava u poslu, ipak je odlučio biti pažljiv i brižan prema njoj, Popustljiv, brižan, oprostio je svima koji su mu nanijeli zlo.

Gita – Hlapićeva prijateljica koja je živjela u cirkusu. Putovala je s njim, iako je bila često razmažena i hirovita, Hlapiću je bila vijeran prijatelj. Kada ju je prvi puta ugledao, Hlapiću je bila jako lijepa pa se požurio da je stigne. U cirkusu nije navikla raditi pa je bila malo lijena, ali i nespretna. Bila je lijena, ali isto tako bila je osjetljiva na nepravdu pa bi ju uvijek pokušavala riješiti.

Majstor Mrkonja – postolar i Hlapićev gospodar kod kojeg je radio. Bio je jako glasan, velik i zao. Nepravedan i često je vikao i psovao na Hlapića kada bi bio loše volje. Hlapiću je za jelo davao samo stari i tvrdi kruh. Bio je takav jer mu se nekada davno dogodila strašna nesreća. U knjizi se pojavljuje na početku i na kraju priče. Na kraju, nakon što je bio dva dana svezan za drvo i dobro je promislio o svemu, odlučio se promijeniti te je prema Hlapiću postao drag i dobar poput oca mu.

Majstorica – supruga od majstora Mrkonje koja je za razliku od njega, nakon nesreće postala još bolja osoba. Voljela je Hlapića i uvijek bila dobra prema njemu.

Crni čovjek – Bio je zli pljačkaš, razbojnik i skitnica- Negativac priče, nije imao niti imena. Bio je odjeven u crnu kabanicu, a na glavi je imao poderani šešir. Nije bio dobar prema nikome, grub. Takva ga je i sudbina snašla kada je pao niz provaliju i umro.

Grga – Pljačkaš i kradljivac koji je na tavanu skrivao ukradene stvari. U razbojstvima je sudjelovao s Crnim. Kada mu je Hlapić predao srebrnjak svoje majke, odlučio se promijeniti i činiti dobra djela.

Bilješka o piscu

Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.) hrvatska je književnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Otac Vladimir Mažuranić bio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić, a baka Aleksandra Mažuranić, sestra jezikoslovca Dimitrija Demetra. Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u Karlovac, a potom u Jastrebarsko.
Kada se 1892. udala za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, Ivana seli u Brod na Savi (danas Slavonski Brod), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka narodnoga pokreta. Biskup Josip Juraj Strossmayer dodijelio joj je zlatnu medalju za protumađaronska nastojanja.
Djela :
Neke od njenih knjiga ilustrirao je poznati hrvatski ilustrator Ivan Antolčić.
Valjani i nevaljani – Pripovijetke i pjesme za dječake. Vlastita naklada, Zagreb, 1902.
Škola i praznici – Zbirka pjesama i pripovjedaka za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1905.
Slike. Pjesme – Tiskara C. Albrechta, Zagreb 1912.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića – Roman za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1913.
Priče iz davnine – Bajke. Matica Hrvatska, 1916.
Knjiga o omladini – Crtice. Vlastita naklada, Zagreb, 1923.
Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi – Tisak Tipografija D.D., Zagreb , 1934-35.
Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata – Roman. Knjižara Vasić, Zagreb, 1937.
Srce od licitara – Pripovijetke i pjesme za mladež. Zagreb, 1939.
Basne i bajke – HIBZ, Zagreb, 1943.