Sadržaj
Kratki sadržaj
Bio je mjesec lipanj. Pero se rano probudio i poveo kravu u polje. Imao je temperaturu. Sjećao se riječi koje je otac govorio majci o starom mlinu. Mlin je bio zajedničko imanje cijelog sela. Nakon što se potrgao most tako da se kolima ne može prijeći u mlin neki su seljaci htijeli da se most popravi, a drugi su se tome protivili. S vremenom seljaci su prešli mljeti u stari mlin, a svoj su mlin napustili. Pero je cijelo jutro o tome razmišljao i odlučio da skupi svoju družbu i obnovi stari mlin. Vratio se kući i veselo krenuo u školu. Pridružili su mu se prijatelji: Medo, Šilo, Budala, Divljak i Milo dijete.
Pročitajte i ostale analize lektira
Pročitaj naše ostale analize lektira:
- Don Kihot prepričana lektira
- Breza – analizirana lektira
- Prepričana lektira Starac i more
- Lektira Mali princ
- Lektira Prokleta avlija
- Lektira Ljepotica i zvjer
- Orlovi rano lete – prepričana lektira
- Seljačka buna – analiza lektire
- Analiza lektire Pinokio – Carlo Collodi
- Lektira Antigona – Sofoklo
- Lektira – Vlak u snijegu
- Lektira – Stranac prepričano
- Ep o Gilgamešu prepričana lektira
- Hajduk u Beograd prepričano
- Nosač Samuel lektira
- Sumnjivo lice – prepričana lektira
- Putovanje plave strijele ukratko
- Ilijada lektira – prepričano ukratko
- Patuljak vam priča lektira
Iako su morali na vrijeme biti u školi otišli su na trešnju gazdeMarka da bi im Pero pokazao stari mlin. Odatle su ih potjerali tako da su otišli do starog zvonika odakle se mlin najbolje vidi. Tu im je rekao da će mlin biti njihov, a o detaljima će se kasnije dogovoriti. U školu su zakasnili, ali im je učitelj oprostio zbog poslova koje moraju raditi dok drugi spavaju. Taj dan i Pero je dobio nadimak. Zvali su ga Pero Kvržica. Sutradan su svi krenuli u mlin. Put do mlina je bio zapušten i pun granja.Pored mlina je bilo mutno jezero. Sve je to trebalo očistiti i pokrenuti stari mlin. Svoje slobodno vrijeme su provodili u uređivanju mlina.Jednog dana u blizini mlina su pronašli bunar. Htjeli su ga očistiti da bi imali pitku vodu.
Prvi je u bunar išao Medo, a kada su ga izvukli van bio je u nesvijesti. Srećom uskoro mu je bilo bolje. Sutradan su Peru spustili u bunar, ali dok su ga spuštali ispao im je lanac i Pero je pao u bunar. Uspjeli su ga spasiti, ali se prehladio i nije mogao ići u mlin. Do Perinog ozdravljenja za vođu je izabran Divljak. Misleći na Peru nastojali su napraviti što više posla. Napravili su mostić, očistili grane koje su smetale. U bunaru je bilo pitke vode. Kada se Pero vratio bio je sretan, a Divljak se naljutio i pobjegao.S njim je otišao i Budala. Dječaci su se bojali daoni ne odaju njihovu tajnu. Zaprijetili su mu, ali je Divljak ipak sve ispričao djevojčicama, Mariji i Danici. One su došle u mlin i kada su već sve znale dječaci su ih morali primiti u grupu. Osim toga, djevojčice su znale čistiti, crtati i uređivati vrt. Već je skoro bilo gotovo i svi su bili sretni.
Čuli su da se u selu odrasli opet pokušavaju dogovoriti o popravku mlina, ali im to nije uspjelo. Družba je odlučila predati mlin seljacima na zadnji dan škole. Kada su jednog dana došli do mlina vidjeli su izgaženi vrt i pošarane zidove mlina. Znali su da je to učinio Divljak. Družba nije odustala, svu su štetu popravili i očistili su mlin. Kasno su se vratili kući i zbog toga imali probleme, ali tajnu nisu odali. Približavao se kraj školske godine i u mlinu je sve bilo gotovo. Samo se uljepšavalo ono što je već učinjeno. Motrili su na Divljaka da ne oda njihovu tajnu. Nekoliko dana prije završetka škole dječaci su sve ispričali učitelju i pokazali mu uređeni mlin. Dogovorili su se da se završna školska svečanost održi u mlinu. Na zadnji dan škole roditelji su kao i uvijek došli u školu, a među njima je bio i načelnik općine. Bili su tu i tamburaši.Učitelj je pozvao da svi pođu do mlina.
Čuo se žamor jer nitko nije mogao razumjeti učiteljev postupak. Ipak su krenuli. U mlinu su ih dočekala djeca gdje su zajedno proslavili obnovu mlina.
Vrsta djela: Dječji roman
Tema: Popravak starog mlina
Mjesta radnje: Selo
Vrijeme radnje: Lipanj
Zašto je bila važna sloga u družbi?Sloga u družbi je bila jako važna jer bez nje se nije mogao popraviti mlin.
Što je družba pokazala ljudima?Družba je pokazala ljudima mlin i kako se pomoću sloge sve može.
Analiza likova
Likovi: Pero, Silo, Medo, Milo Dijete, Budala, Divljak, Danica, Marija, ucitelj
Osobine glavnih likova:
Pero: pametan, dosjetljiv, mudar, hrabar
“Ponad blijeda mu lica gusta kosa. Visok je i tanak dječak. Glas mu je kao u svih seljačkih dječaka…”
Medo: dobar, lijen
“Medo je ležao na trbuhu i turio nosu u travu. On se najradije tako odmarao.”
Šilo: podrugljiv
“Deder, Šilo, otupi malo svoj šiljak i ne bodi kad ne treba!”
Budala: pametan, ali zavidan
“… on je vrlo mudro govorio, a glas mu je odzvanjao kao iz bureta.”
Divljak: zavidan, tvrdoglav, zloban
“Glava je Divljakova, istina, tvrda…”
Milo dijete: bistar, umiljat, bojažljiv
“Vidjelo se na njemu da ga je strah neki uhvatio, ali opet, on se odvaži. Blijed je i dršću mu ruke.”
Danica: kreativna, vrijedna, pametna, odana
“Sve ću zidove oslikati. U školi najvještije crtam.”
Marija: vrijedna, odana
“Imat ćemo pune ruke posla. Kuća je u neredu. Uredit ću je.”
Poruka: Složna braća kuću grade, a nesložna svaka svoju.
Pročitajte i ostale prepričane lektire
Pročitajte ostale prepričane lektire:
- Robinson Crusoe – prepričana lektira
- Romeo i Julija – analiza lektire
- Prepričana lektira – Ruža
- Dundo Maroje prepričana lektira
- Kuća lutaka ili Nora – prepričana i analizirana lektira
- Pipi duga čarapa – lektira
- Zeleno busenje – analiza lektire
- Tisuću i jedna noć – prepričana lektire
- Analiza lektire Alisa u zemlji čuda
- Tom Sawyer – lektira
- Prepričana lektira Duga
- Magareće godine lektira prepričano
- Kraljević i prosjak lektira
- Minka lektira prepričano
- Madame Bovary prepričano ukratko
- Lađarski put lektira – analiza ukratko
- Lijeve priče lektira
Bilješka o piscu
Mato Lovrak roden je u Velikom Grdevcu pokraj Bjelovara 1899. godine. Nizu gimnaziju zavrsio je u Bjelovaru, a uciteljsku skolu u Zagrebu. Cijeli svoj radni vijek proveo je radeci kao ucitelj u Kutini, Ilovskom Klokocevcu, Velikom Grdevcu, Velikim Zdencima i na koncu u Zagrebu, gdje je i umro 1974- godine. I sam seosko dijete, ostao je i u svojim knjigama poklonikom sela i zdravog seoskog zivota. Radnje vecine njegovih romana dogadaju se na selu, pa ce Lovrak, prvi u hrvatskoj djecjoj knjizevnosti, za glavne likove svojih djela uzimati seosku djecu.
Add comment