Lektire.ba - Pomoć pri pisanju lektira
Dundo Maroje lektira – Marin Držić: Analiza i kratak sadržaj

Dundo Maroje lektira – Marin Držić: Analiza i kratak sadržaj

Kratak Sadržaj:

I čin
Dundo Maroje traži svoga sina kojeg je poslao u Firenzu da izuči zanat za trgovca. Njegov sin Maro je sa 5000 dukata umjesto da ide u Firenzu otišao u Rim i tu se prepustio lagodnom životu. Kada je njegov otac otišao da ga potraži sa sobom je poveo svoga slugu Bokčila koji nije mislio na ništa drugo nego na jelo i piće. Nakon što su stigli u Rim sreli su jednog Kotoranina, Tripčetu koji ih je poveo u neku gostionu a začudili su se kada su čuli da u Rimu postoji neki gospodin Marin koji živi veoma raskošno. Dundo Maroje je odmah znao da se radi o njegovom sinu. Kada su došli u jednu četvrt, Tripčeta reče da ovdje stanuje ljubavnica gospodina Marina. Došli su pred jednu gostionu, ali mu se činilo veoma skupo te je Dundo Maroje rekao: “Gdi gospoda i sinjori alodžaju tu ja siromah ne alodžavam tu sinjor Marin alodžava”. Tada se upute do druge gostione koja je bila veoma blizu. U to doba Ugo je sinjori Lauri, Marinovoj ljubavnici, obećavao sve samo da mu pokloni malo pažnje ali ona to nije htjela. Upravo u to doba očekivala je Marina. Marin je otišao obavijesti svog slugu kako će ostati na ručku sa Laurom. Osim Marinova oca tražila ga je i njegova zaručnica Pera koju je ostavio u Dubrovniku. Ona se je preobukla u momka i zajedno s još jednim momkom tražila ga već tri dana.

II čin
Petrunjela, Laurina služavka, razgovarala je sa Pometom. On joj je rekao kako je Marinu došao otac i kako će ga ubrzo odvesti sa sobom iz Rima natrag u Dubrovnik. Također joj je rekao da je Marin ostao bez novaca i da bi za Lauru bilo bolje da gleda za gospodinom Tudeškom, njemačkim plemićem. Petrunjela mu obeća da će utjecati na njenu gospodaricu. U gradu su došla tri prijatelja koji također traže Marina. Jedan od njih je prepoznao Petrunjelu. Maro je sa Laurom stajao na balkonu, a pošto je Laura počela zvati Petrunjelu da uđe u kuću, on se okrenuo i prepoznao svoje prijatelje. Nakon toga iz gostione izlazi Dundo Maroje i sukobljava se sa sinom. Najprije ga je pitao gdje su 5000 dukata, Marin se je pravio da ga ne poznaje. To je oca rasrdilo, te je on potegao nož da ulovi sina. Uto dođe kapetan i Dunda Maroja odvede u tamnicu. Nakon što su Dunda Maroja odveli u zatvor, Bokčilo je ostao sam, a nakon lutanja gradom sreo je Pometa. Pošto su se poznavali još iz Dubrovnika, Bokčilo ispovijedi nezgodu koja ga zadesi. Na to Pomet savjetuje Bokčila da pokuca na Laurina vrata i da kaže da je Dundo Maroje sinu donio tovar vrijedne robe, te traži da se pomire. Kada je to Popiva čuo odmah ga je uveo gospođi Lauri da ga dobro nahrani.

III čin
Kada se Marin vratio, pred kućom ga dočeka gospodin Sadi koji je tražio da mu Marin plati svotu od 200 dukata koju mu je bio dužan zbog ogrlice koju je poklonio Lauri. Pošto nije imao baš mnogo novaca, Marin je najprije odugovlačio, a onda je vidio da ne može izbjeći plaćanje, te plati dug. Kada mu je Laura rekla da je Popiva sa Bokčilom otišao po Dunda Maroja, te da će ga dovesti onamo, Marin se razbjesni. Kada je našao Popivu ovaj ga savjetuje da ode k Lauri i da je zamoli da mu posudi 3000 dukata, da kupi robu. Ugo ponovno dolazi kod Laure, te moli Petrunjelu da kaže Lauri da će joj dati dukata koliko joj drago, samo da bude njegova žena. Kada ga Tripče sve to čuje on se posvadi s Ugom. Popiva govori Lauri o tome kako je Marin u teškom stanju i kako nema novaca, a Laura mu odgovara neka Marin dođe k njoj i ona će mu pomoći. Marinova zaručnica Pera, susrela je Petrunjelu i kaže da su Marin i ona zaručeni već 3 godine. Prvom prilikom će to Petrunjela prenijeti gospodarici.

IV čin
Dundo Maroje saznaje da je Bokčilo dosta novca potrošio na hranu i to ga ljuti jer je on veoma škrt. Pošto je Marin nabavio novca od Laure, kupio je robu kojom bi se ocu dokazao kao trgovac. Marin se skromno odjene te pođe ocu u susret. Kad su se susreli Maro kaže ocu da ga je napao netko njemu sličan, pretvarajući se uzornim građanom i poštenim trgovcem. Dundo Maroje se u ovoj situaciji pokazao lukavijim rekavši da treba pohraniti zlato koje je sa sobom donio. Tako je na prevaru uspio nadmudriti Marina i preoteo mu robu. U grad dolazi neki čovjek i traži djevojku po imenu Mandalijena. On je iz Kotora, a poslao ga je otac te djevojke da ju pronađe jer ju je izgubio. Kada se Petrunjela vratila Lauri, rekla joj je da je Marinu u Rimu došla zaručnica, da ju je Marin prevario i da mu je bez veze dala 3000 dukata. Nakon nekog vremena dolazi Popiva donoseći poklon Lauri od Marina. Ona primi poklon i naredi Popivi da joj hitno dovede Marina.

 V čin
U petom činu se očituje potpuna pobjeda Pometa koji zna upravljati fortunom. On odjeven poput plemića, s ogrlicom oko vrata, dolazi Lauri i u zamjenu za 3000 izgubljenih dukata ponudi Uga Tudeškog. Pomet se s Laurina balkona ruga Marinu i Popivi, koji bjesne. Nakon sve zavrzlame napokon su se na okupu našli Dundo Maroje, Bokčilo, Baba, Pera i Dživo. Dundo Maroje se jako razljutio zbog svog sina, te ga se odriče. Pera je razočarana, no još i dalje voli Mara. No ipak, na kraju, sve je sretnije završilo povratkom svih u Dubrovnik, dok se sinjora Laura vratila u Kotor.

Analiza likova

Dundo Maroje – Živ čovjek i tipičan dubrovački trgovac iz epohe renesanse, a tek poslije toga smiješan i škrt starac komedije , on, istina , neumorno plače za svojim dukatima i neprikladno podvlači da mu je do njih više stalo nego do sina ( Maro/ Marin ).


Maro Marojev – Renesansni mladić , sin škrtog dubrovačkog trgovca, željan slobode i uživanja. Kad ga je otac poslao u Italiju da postane trgovac iskoristio je priliku i slobodno i bez razmišljanja trošio novac koji mu je otac dao. Naivno i bez razmišljanja prihvaća sve tuđe savjete . Lakomislen i rasipan.


Pomet – Sluga Uga Tudšeka , zaljubljen u Lauru koja je Marova ˝kurižana ˝ , tj . ljubavnica . Snalažljiv je i dosjetljiv , traži puteve do svog cilja , sve čini u svoju korist i za svoj boljitak .


Popiva – Marov sluga koji, kao i Pomet , čini sve da bi pomogao gospodaru izvlastite koristi .


Laura – Bogata gospođa koja je također doselila iz hrvatskih krajeva gdje se negdje zvala Manda. No , njeno pravo ime je Mandalijana Tudšek što je također otkrio Pomet i za to dobio prilično novca . Laura je navodno zaljubljena u Mara , a ustvari voli njegov novac i luksuz koji joj je pružao trošeći očev novac .


Petrunjela  -Laurina služavka , također pomaže gospodarici gledajući pri tom svoju korist . I ona se kao i svi likovi u ovoj komediji , ˝okreće kako vjetar puše ˝.
Bokčilo – Marojev sluga , njegov pomoćnik i savjetnik . Stalno govori o Marojevoj škrtosti .


Pera – Prevarena Marova zaručnica , ali je na kraju ipak dobila što je htjela, tj . udala se za Mara , ali i to je radi novca . Ona je vjerojatno jedina uz Uga Tudšeka koja se povodila za srcem , a ne za materijalnom koristi .


Ugo Tudšek – Zaljubljen je u Lauru i postaje njen muž na kraju . Bio je sve spreman dati za svoju ljubav

Analiza djela

Dundo Maroje sastavljen je na način plautinsko-talijanskih komedijašesnaestoga stoljeća, u kojima se pjesnička mašta napinje i natječe kakoće intrigom prikazanih osoba bolje zamrsiti čin, ne pazeći da zgode buduudešene. Tu se u jedan dan križaju zgode i nezgode u velikom broju,tako da čovjeku treba mnogo razmišljanja da se sabere i razabere.Ova komedija svojom zapletenošću i originalnošću daleko nadmašujeostale komedije koje su nastale u to doba.

Usporedba Dunda Maroja i Marka:

U ovom djelu u najvećem su kontrastu sin i otac.Dundo Maroje je veoma škrt i voli novac, a njegov sin Maro je rastrošan.Po mom mišljenju ovo djelo prikazuje likove koji su takvom kontrastuzato jer nije dobro biti veliki škrtac kao Dundo Maroje, a ni veliki rasipnikkao Maro. Mislim da nam je tu poruku htio prenijeti i sam pisac.

Kontrasti:

U ovom djelu možemo naći neke kontraste kao što su:
1. Sukob starosti i mladosti (sukob generacija).    Staru generaciju bi u ovom djelu predstavljao Dundo Maroje    a mlađu Maro.
2. Građansko-patricijskog sloj u odnosu na sloj obespravljenih:    Građansko-patricijski sloj je bijesan, intelektualno bezizražajan,    dok je sloj obespravljenih tj. sloj sluga bistar, duhovit i snalažljiv.    Mislim da Držić zauzima negativan stav prema prvom sloju,    tj. prema građansko-patricijskom sloju.

Dojam o djelu

Ovo djelo mi se veoma sviđa jer je napisano takvim jezikom da gamogu svi razumjeti tj. nije preteško za shvatiti, a radnja je zanimljiva.Mislim da nam je pisac ovom dramom želio prenijeti poruku da nesmijemo biti ni rasipni kao Maro, a ni škrti kao Dundo Maroje,već da moramo biti negdje između ova dva lika. Ova drama je i danasaktualna zato jer i danas postoje ljudi koji su veliki rasipnici, a i oni koji
su veoma škrti.

Književni rod


Drama

Književna vrsta


Komedija

Mjesto radnje


Rim

Tema


Škrtost i novac

Ideja


Kako si u životu učiniš, tako će ti biti

Jezik


Štokavsko narječje, mnogo talijanskih riječi i latinskih izreka

Bilješke o piscu


Marin Držić (1508. – 1567.) je u Dubrovniku sredinom 16. stoljeća razvio živu i plodnu kazališnu djelatnost. Snabdjevao je amaterske družine scenskim djelima. I sam je sudjelovao u organiziranju predstava pa je postao središnja ličnost dubrovačkog kazališta. U nepunih deset godina napisao je dvanaest djela za pozornicu. Djela su mu: ˝Pamet˝, ˝Tirena˝, ˝Novela od stanca˝, ˝Pjesnik ujedno sastavljeni s mnozi druzim lijepim stvarni˝, (lirske pjesme), ˝Dundo Maroje˝, ˝Skup˝, te pastitske igre ˝Pjerin˝, ˝Mande˝, ˝Arkulin, ˝Grižula˝, i tragedija ˝Hekura˝. Prilikama i parodičnim kombinacijama namjenjen je pozivu svećenika, on je mogao do svog sudnjeg dana ostati samo klerik u ˝Domiru˝ i ne manje skromni župnik u nekom odjelu granda, a on je, baš kao da je nastojao da proba svaki hljeb i iskusi svaku sudbinu, bio je i orguljaš u katedrali, i svirač na zabavama, i student crkvenog prava, rektor sveučilišta i glumac pri izvođenju zabranjenih komedija i sobar jednog grofa na putu za Beč, i tumač tog istog grofa na putu za Carigrad, i pisar u bijednim i zadimljenim uredima svoje Republike, i zabavljač svojih sugrađana i pjesnik ljubavnih stihova, pastoralnih ekloga, komedija iz građanskog života i uzvišenih, dirljivih tragedija i organizator veselih priredbi za svečanosti ˝prid dvorom˝ ili po gospodskim kućama, i kapelan nadbiskupov u Veneciji i opasni zamjenik u Firenci. Onaj neobuzdani duh renesansnog čovjeka koji nigdje ne može da se smiri i koji ni u čem ne može trajno da uživa, bjesnio je i u njemu, i u vrlo velikoj mjeri.

Add comment

Oglasi

Kategorije

Oglasi

Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.