Galeb Jonathan – Richard Bach

Galeb Jonathan Livingston se nikada nije mogao prilagoditi ostalim galebovima. Primarni cilj mu nije bio svaki dan letjeti kako bi pronašao hranu bačenu od strane ribara. On je bio buntovni galeb kojeg nisu zanimala pravila. Htio je postići najveće brzine i naučiti što brže letjeti. Svakodnevno je istraživao granice svojih mogućnosti vježbajući u osami najkompliciranije okrete i letove. Izdvojio se iz jata i postao je osamljenik.

Roditelji su ga molili da se prilagodi ostalim galebovima i pokuša živjeti u jatu. On im je htio udovoljiti u tome no takvim životom nikada nije bio sretan. Nije ga zanimalo jato ni kričanje s ostalim galebovima i uvijek se ponovo vraćao sam sebi.

Nikada nije bio zadovoljan sam sobom, htio je postati savršen u letenju i svakodnevno je sve više vježbao. Ubrzo je postigao i svjetski rekord i postao najbrži galeb leteći brzinom od 165 kilometara na sat. Tada se i srušio u more i onesvijestio.

Plutajući tužno, začuje u sebi glas da je on jedan ograničeni galeb i da mora to prihvatiti. Odluči se tada vratiti u jato. No, pošto je već bila noć, galeb ponovo začuje glas koji mu je govorio da galebovi ne mogu letjeti noću i da nemaju kratka sokolova krila niti oči za noćni let. Nije se obazirao na glas, nastavljajući s letom.

Najednom mu je sinulo. Treba samo presaviti duga krila i letjeti vršcima. Ne razmišljajući niti u jednom trenutku o opasnosti, vinuo se u visine od 600 metara i postigao tako brzinu od 260 kilometara na sat. Zaboravio je na dato obećanje da će se vratiti prijašnjem životu i ponovo je svakodnevno vježbao brzinu. Postigao je ubrzo i brzinu od 396 kilometara na sat. Niti jedan galeb prije nije postigao ovu brzinu.

Bio je ponosan na sebe i svoj uspjeh i jedva je čekao podijeliti ga s ostalim galebovima. No, na njegovo iznenađenje, nitko nije bio presretan njegovim rekordom. I ne samo to, starješina ga je prozvao da je osramotio svoje jato. Izopćio ga je iz jata i naredio mu da ode živjeti na Daleke Hridi. Iako im je on objašnjavao novi smisao života, nitko nije imao sluha za to.

Živio je od tada nadalje samačkim, ali lijepim životom. Njegov život imao je smisla, a uz to, živio je dobro i mogao se prehraniti. Dugo je poživio.

Jedne noći ukazala su mu se dva galeba. Uvidio je da oni lete kao i on te da postižu još i bolje brzine. Poveli su ga sa zemlje u nebo. On je tamo u grupi svojih istomišljenika vježbao letove. No, primijetio je da ih je jako malo. Njegov instruktor Sullivan, rekao mu je da je razlog tomu što je ovo samo jedan dio života i svaki ih galeb mijenja s obzirom na to što nauči u prethodnom. A Jonathan je naučio o životu sve.

Starješina Čjang ga je podučio letu i on je ubrzo postigao nevjerojatne brzine. Snagom misli Jonathan se prebacio nazad na zemlju. Sve je više razmišljao o svom jatu koje ga je izopćilo i želio im je pomoći da nauče osve što i on, da budu slobodni. Vratio se na daleko Hridi gdje je upoznao još jednog galeba kojeg je jato izopćilo iz istog razloga. Bio je to galeb Fletcher Lynd. Ubrzo im se pridružilo još izopćenih galebova i svi zajedno su vježbali letenje.

Nakon mjeseci vježbanja odlučili su se vratiti u svoje staro jato i pokazati im što znaju. Iako su im svi u početku okretali leđa, ubrzo se skup oko njih povećavao. Sve je više galebova željelo naučiti tako letjeti.

Ubrzo, Fletcher im je postao glavni instruktor dok je Jonathan otišao poučavati neko novo jato. Fletcher je ostao u nadi da će jednoga dana ponovo sresti Jonathana Livingstona.

O piscu

Richard David Bach zvan Riki je američki književnik i avijatičar. Mnoge njegove knjige se bave letenjem, a on sam je bio pilot od dobi od 17 godina kada ga je oborila kineska kamikaza, srećom završio je u bolnici uz lakše ozlijede mozga.Tek njegova četvrta knjiga Galeb Jonathan Livingston, objavljena 1970. godine, učinila ga je popularnim i poznatim piscem.
Kod Bacha je letenje metafora života, a život je traganje, proces stalnog učenja i ponovnog otkrivanja onoga što čovjek oduvijek zna, ali je na to zaboravio.

O djelu

Ova knjiga je zapravo pisana u prenesenom značenju, puna je simbolike koja bi se trebala odnositi na sve nas. Mi predstavljamo Jonathana, mi trebamo prijeći sve prepreke i zakone da postanemo slobodni i savršeniji. Trebamo i drugima pomagati, onima kojima je potrebna pomoć i ne treba svakome pronalaziti zamjerke. Uloga Jonathana je da shvatimo našu stvarnu prirodu i iskoristimo je potpuno.

“Sve što je nekoć želio jatu, sad je činio sam za se; naučio je letjeti i nije mu bilo žao cijene koju je platio. Jonathan je otkrio da su dosada, strah i gnjev glavni razlozi zbog kojih galebovi žive kratko, a budući da se svega toga oslobodio, poživio je zaista dugo i lijepo.”

“Sada, naravno, vrijedi jednako pravilo za sve nas : biramo svoj idući svijet prema onom što smo naučili u ovom. Ne naučiš li ništa, idući ti je život jednak sadašnjem, ista ograničenja i iste poteškoće koje treba nadvladati.”

“Nebo nije ni mjesto ni vrijeme. Nebo je savršenstvo.”

“Tim riječima se Jonathan oprosti i prenese u mislima među veliko jato galebova, na obalu nekog drugog vremena, i shvati s uvježbanom lakoćom da nije samo kost i perje, već ničim neograničen, savršen simbol slobode i leta.”

“Treba učiti da se spozna istinski galeb, ono dobro u svakom galebu i pomoći im da i sami to vide u sebi.To je ljubav o kojoj sam ti govorio.”

Ova knjiga govori o ljepoti visina i mora tj. o njihovom kontrastu. Ima
puno opisa, sto mi se posebno svidja. U knjizi ponekad prevladavaju
dosadni i nepotrebni odlomci, pa bi se jedan dio njih mogao izbaciti.
Glavni lik je galeb Jonathan Livingston, a govori se i o galebovima Fletcheru, Lowellu, Henryu i ostalima. Radnja se odvija na obalama, moru,

Daleko na pucini galeb Jonathan Livingston potpuno sam vjezbao je letenje. Bio je mlad i htio je potpuno svladati vjestinu letenja. Izvodio je akrobacije i letove ali mu bas i nije islo. Kad je odrastao jato ga je odbacilo zbog njegove vezanosti i predanosti letenju. Nakon izopcenja iz jata upoznao se sa skupinom galebova kojima je cilj isto bio nauciti letjeti. Brzo, ali i dugo je ucio od svojeg instruktora. Kad je napokon sve svladao vratio se do obale da bi poucavao mlade galebove koji su bili izopceni iz jata jer su htjeli nauciti letjeti. Najvise od svih svojih ucenika mu se svidjao Fletcher Lynd kojemu je prenio sve svoje znanje. Jonathan je cijelo vrijeme tumacio da nema granica. Fletcher je to shvatio i, kao i Jonathan, naustavio je poucavati mlade galebove.

Mjesto radnje

Nebo i zemlja

Kompozicija

Uvod – Jonathanova strast za letenjem
Zaplet – Jonathan je izopćen iz jata, pronalazi nove prijatelje
Vrhunac – Čjang podučava Jonathana, ali ubrzo umire, Jonathan se vraća na Zemlju, upoznaje Flatchera.
Rasplet – Jonathan i Flatcher nauče savršeno letjeti i postaju učitelji leta

Stilska izražajna sredstva
Epiteti – mlado sunce (cit. 9. str.), čarobnom vještom biću (cit. 74. str.), prekrasno nebo (cit. 43. str.)

Usporedbe

• nastojao se vladati kao ostali galrbovi (cit. 14. str.)
• ja sam galeb kao i svaki drugi i letjet ću kao i ostali. (cit. 22. str.)

Personifikacija

• Jadni Flatche! Ne vjeruj svojim očima. Njihove su mogućnosti ograničene. Gledaj pomoću razumjevanja, istraži ono što već znaš i tada ćeš shvatiti kako se leti. (cit. 102. str.)
• Nema granica Jonathane? – pomisli još jednom smješeći se. I tako započne njebova trka za znanjem. (cit. 105. str.)

Poruke

• Možemo se izdići iz neznanja, možemo postati umješna, pametna i savršena bića. Možemo biti slobodni! Možemo naučiti letjeti!
• Svaki čovjek treba imati smisao života, i treba se potruditi da ga ispuni.
  Odgovor je u tome što si ti Jonathane rijetka ptica, jedna među tisućama.
• Društvo određuje način života i kvalitetu. Danas je jako teško dokazati se kao pojedinac jer su postavljena pravila od kojih nema odstupanja zbog izopćenja iz zajednice i društva.

Tema

Tema ove knjige je galeb Jonathan Livingston i njegov život. Od njegovog izopćenja iz jata galebova, preko znanja koje dobiva od Čjanga i Sullivana, do Fletchera Lynda i njegovog daljnjeg prenošenja Jonathanove ideje. Knjiga govori o njegovim pothvatima, otkrivanju nebeskih prostranstava, putu prema savršenstvu, pomaganju ostalim prognanicima, putovanjima drugim svjetovima i na kraju prenošenju znanja na sljedeću generaciju galebova.

Ova knjiga i lik Jonathana prenose slične ciljeve i misli kao i bajka “Waitapu”. U njoj Iteo i starac Pirana nastoje otkriti novi svijet Waitapu i njegova čudesa. No, pri tome nailazi na suprotstavljanje Vrača i čitavog plemena koje čitav život živi po zakonima. Ipak, hrabri dječak kreće u najveću pustolovinu svoga života prema otocima Wa i Tapu. To je slično kao i s Jonathanom, jer je i on bio znatiželjan i žudio za znanjem i novim svjetovima. Obojici je smisao života ne stati na granicama koje su odredili drugi ili njihove tradicije, nego ići dalje u potrazi za novim, neotkrivenim. Ne žele živjeti u okolini koju su nametnuli oni koji žele imati svu vlast u svojim rukama.

Likovi

Galebovi Jonathan Livingston, Fletcher Lynd, Sullivan, Gang.

Karakterizacija likova

Galeb Jonathan Livingston je bio vrlo uporan u letenju i pod svaku cijenu je htio letjeti najbolje što može, na tome putu je doživio mnogo neuspjeha ali nije posustajao i to govori o njegovoj upornosti. Jonathan je shvatio smisao života koji je njemu bio glavni zadatak za svladavanje.

Željan znanja – A ovog galeba nije zanimalo jelo, već let. Galeb Jonathan Livingston najviše je volio letjeti. (cit. 11. str. )

Uporan – Čak su i njegovi roditelji očajavali promatrajući Jonathana kako provodi dane osamljen, uvježbavajući niske letove, eksperimentirajući. (cit. 21. str.)

Hrabar – Bio je živ, jedva je primjetno drhtao od oduševljenja, ponosan što je savladao strah. (cit. 28. str.)

Samopouzdan – Nije ga toliko boljela samoća koliko spoznaja da njegove braća nisu htjela povjerovati u uzvišenost letenja; nisu htjela da otvore oči i vide. (cit. 40. str.)

Odgovoran – Sate i sate Jonathan je pratio svoje učenike leteći uz njih, pokazujući im i tumačeći, vodeći ih i bodreći često na još veće podvige. (cit. 91. str.)

Plemenit – Treba učiti da se spozna istinski galeb, ono dobro u svakom galebu i pomoći im da i sami to vide u sebi.

U čemu Jonathan nalazi smisao života
Koliko je život sada bogatiji! To je smisao života, a ne ono sumorno vucaranje do ribarskih brodica i natrag! Možemo se uzdići iz neznanja, možemo postati umješna, pametna i savršena bića. Možemo biti slobodni! Možemo naučiti letjeti!” (Citat: str. 37)
Jonathan je želio svakom galebu objasniti smisao života, naučiti ih novome i da otkrivaju nova prostranstva, do savršenstva i dalje. Kad to nauče, to trebaju prenositi “s koljena na koljeno” narednim generacijama. Želio je dokazati da galebovi nisu samo stvoreni za traženje hrane, jer im u tom slučaju ne bi trebala krila. Oni trebaju iskoristiti taj prirodni dar za dostizanje novih ciljeva.
Jedna priprosta sredina teško može razumjeti više ideje i ciljeve. Pronađi primjer za to u knjizi i iznesi svoje mišljenje o tome! Neodgovornost? Braćo! – uzvikne. – Tko je odgovorniji od galeba koji pronađe i slijedi viši cilj života? Tisuću godina mučimo se da dođemo do ribljih glava, a sad imamo razloga da živimo – da učimo, da otkrivamo i da postanemo slobodni! Dajte mi priliku, dopustite mi da vam pokažem što sam naučio. Jato je stajalo nepomično, kao ukopano. (cit. str. 39)

Primjer za to je odluka jata da ga izopće, a oni ga zapravo nisu shvatili, pa ga stoga nisu ni prihvatili. Kasnije, kada se Jonathan vratio, ostali su galebovi spoznali koliko su bili ograničeni i bezumni te da je ono što su radili zapravo beskorisno ponavljanje istog dok im je vrijeme izmicalo. Tada su konačno prihvatili i svi su iz jata pošli za njim. Ja mislim da su to postupci nekoga koji ne poznaje sebe, koji ne vidi svoju dušu i ono za što je stvoren, za čim bi trebao težiti neprekidno.

Zakoni jata
Mislim da su zakoni jata prepreke, tj. stvoreni su da sve galebove sprečavaju u njihovom razvoju. Nitko se nije smio pobuniti makar su sami željeli postići nešto više. Uvijek kad su to pokušali, kad su htjeli i druge potaknuti, Starješina, pravi zarobljenik svog ograničenog uma, podsjećao ih je na zakone, misleći da će ih sve zadržati. No, kad su i sami shvatili što je Jonathan uspio, uvidjeli su sve besmislice i odbacili zakone.

• Tek nakon sat vremena odjeknuše riječi Starješine.
• Ne osvrćite se na njih. Galeb koji razgovara s prognanikom i sam će biti prognan. Galeb koji se divi prognaniku krši zakon jata. (cit. str. 87)
• Jedini je pravi zakon onaj što vodi do slobode – odgovori mu Jonathan (cit. str. 94)

Flatcher
Samopouzdan – Nema granica Jonathane. E, pa onda će uskoro doći vrijeme kad ću se iznenada pojaviti na tvojoj obali i pokazati ti kako se leti! (cit. 105. str.)

Uvjeren – Baš me briga što misle. Pokazat ću ja njima što znači letjeti. Bit ću prvi prognanik, ako baš tako žele. A poslije će im biti žao. (cit. 73. str.)

Preneseno značenje i ulogu Jonathana i jata

Ova knjiga je zapravo pisana u prenesenom značenju, puna je simbolike koja bi se trebala odnositi na sve nas. Mi predstavljamo Jonathana, mi trebamo prijeći sve prepreke i zakone da postanemo slobodniji i savršeniji. Trebamo i drugima pomagati, onima kojima je potrebna pomoć, i ne treba svakome pronalaziti zamjerke. Uloga Jonathana je da shvatimo našu stvarnu prirodu i iskoristimo je potpuno.