Lektire.ba - Pomoć pri pisanju lektira
Ilijada lektira – Homer: Analiza i kratak sadržaj

Ilijada lektira – Homer: Analiza i kratak sadržaj

Kratak sadržaj


Ilijada nosi ime po Iliju, drugom imenu grada Troje. Sadržaj obuhvaća zadnjih 51 dan u završnoj, devetoj godini rata koji se vodio između Troje i Grčke zato što je trojanski kraljevič Paris oteo lijepu Helenu, ženu kralja Meneleja i opljačkao kraljevsko blago. Radnja počinje odbijanjem grčkog kralja Agamemnona da vrati Kriseidu ocu, Apolonovom svećeniku, na što se on razbijesni i za osvetu pošalje kugu na grke. Pod pritiskom Ahileja i ostalih grčkih uglednika Agamemnon pristane vratiti kćer ocu, no sebi zauzvrat uzme Ahilejevu robilnju Briseidu.

Tu počinje prava radnja epa. Ahilej se rasrdi, povuče iz vojske i rata te naloži majci da moli Zeusa da oduzme grcima ratnu sreću kako bi uvidjeli koliko su ogriješili o njega. Nakon brojnih poraza koje su Trojanci na čelu sa Hektorom nanijeli grcima, Agamemnon moli Ahileja da se vrati, te mu zauzvrat obećava veliko blago i Briseidu. Još uvijek obuzet srdžbom Ahilej odbije, no dade vojsku svom najboljem prijatelju Patroklu da povede grke u pobjedu. U bitci Patroklo umire od Hektorove ruke. Kad to čuje Ahilej obuze ga veliki bijes, te se odluči osvetiti za prijateljevu smrt. U dvoboju, koji je vrhunac djela, Ahilej ubije Hektora uz pomoć božice Atene. Danima poslije Ahilej mrcvari Hektorovo tijelo sve dok Hektorov otac ne zatraži sinove ostatke ljubeći Ahilejevu ruku (ruku sinove ubojice). Kad to Ahilej vidi prođe ga srdžba i bijes, te vrati tijelo.

Ilijada završava pokapanjem Patrokla.Uz samo pripovijedanje radnje, Homer ubacuje opise prirode, iscrpne podatke o vojnicima i bojištima čime zapravo smiruje i usporava radnju. Preko teme rata, prikazuje zle sudbine ljudi i težak život. Poseban opis je onaj kada se Hektor oprašta od svoje žene i sina, znajući da odlazi u smrt i da ih više nikad neće vidjeti. Opisujući ratne događaje i prikazujući brojne žrtve, Homer nema određenu naklonost ni prema jednoj strani već prema žrtvama i njihovim obiteljima. Samim ratnim vremenom i okruženjem, Homer sebi otvara prostor da razvije sliku bojeva i prikaže sjaj grčkih i trojanskih junaka. Opisi ratnih zbivanja i sukoba svjedoće o pjesnikovu dobrom poznavanju ratnih događaja.

1. pjevanje

Nakon devet godina ratovanja između Ahejaca (grka) i Trojanaca odluka o pobjedniku nikako ne pada. Razorivši jedan grad u borbi protiv trojanskih saveznika Ahil je u ropstvo poveo i kćerku Apolonova svećenika Hrisa, Briseidu. Ona je pripala kralju Agamemnonu. Njezin otac donio je otkupninu ne bi li mu Agamnemon vratio kćer. Nakon pogrdnog odbijanja svećenik Hris zamoli njegovog zaštitnika boga Apolona da kazni Ahejce. Apolon usliša Hrisovu molitvu, te pošalje svoje nevidljive strijele. Tko god je bio pogođen umro bi od kuge. Devet dana padale su strijele po Ahejcima. Zbog tog napada boga Apolona biva sazvana Narodna skupština na kojoj Agamnemon sazna uzrok Apolonove ljutnje, te u zamjenu za svećenikovu kćer on traži Ahilovu robinju Briseidu, čim je vrlo rasrdio Ahila koji više ne želi pomagati ahejskoj vojsci. Nakon što mu biva oduzeta Briseida Ahil tužno zaziva majku Tetidu i moli je za pomoć. Kako bi mu pomogla, Tetida odlazi na Olimp te se tuži Zeusu zbog svog sina Ahila. Zeus odluči kazniti Ahejce neuspjehom u njihovom boju protiv Trojanaca, no na tu Zeusovu odluku božica Hera, Zeusova žena strašno se uzbuni, no Zeus ne posustaje od svoje odluke.


6. pjevanje

Ahejci jačaju i pobjeđuju Trojance koji su stjerani sve do zidina Troje. Hektor kaže majci Hekabi neka ona i druge žene idu u hram boginje Atene uz prinos potrebnih žrtava i neka je mole za pomoć, da ih obrani od Ahejaca, a posebno od junaka Diomeda i strašnog Ahileja. Stoga su one krenule. Na bojišnici, iz dviju vojska izlaze junaci, grčki Diomed i trojanski Glauk. Žele se boriti jedan protiv drugog ali se prepoznaju kao unuci dvojice junaka, pobratima. Stoga odustaju od borbe i prijateljski se razilaze. Hektor odlazi kod svoje žene Andromahe i oprašta se s njom prije nego otiđe u boj. Hektor i njegov brat Paris odlaze u boj.


16. pjevanjeNakon što izgubiše sve junake Ahejci su se našli u veoma teškoj situaciji i bili su pred porazom, te Patrokolo moli Ahileja da mu pomogne ili da ga pusti da vojska predvođena njim napadne Trojance. Ahilej ga pusti davši mu svoje oružje u pridruživši mu Mirmidonce, no preporuči mu da se odmah odagnavši Trojance od lađa vrati da se ne bi bogovi naljutili. Vidjevši Patrokola u Ahilejevom oružju s Mirmidoncima Trojanci su pobježali misleći da je to Ahilej. Patrokolo je junački s vojskom udario na Trojance te ubije vojvodu Sarpendona, te pokuša osvojiti i Troju. Došavši pred zidine grada pokušao je da se popne na gradske zidine i tri puta biva odbijen od Apolona.

Četvrti puta Apolon ga oštro upozori te se Patrokolo povuče od straha prema Apolonovom gnjevu. Apolon nagovori Hektora da krene u napad. U borbi između Patrokola i Hektora Apolon udari Patrokola u leđa te ga onesvijesti. Patrokola je prvi ranio Euforo kopljem u leđa. Patrokolo teško ranjen jedva se dovuče do svoje čete, te pade na pod i Hektor ga ubije.


18. pjevanje

Ahilej saznaje za Patroklovu smrt i tuguje za prijateljem. To čuje njegova majka Tetida i dođe utješiti sina, te mu kaže da ne ide u boj bez oružja jer će ona zamoliti Hefesta da mu napravi novo oružje. Tetida odlazi na Olimp i moli Hefesta da Ahileju iskuje novo oružje. Hefest pristaje i počne kovati novo oružje. Te noći Trojanci još jednom pokušaju oteti Patroklovo tijelo, ali Hera šalje Irida s porukom za Ahileja i kaže mu da se samo pojavi na opkopu kako bi se Trojanci uplašili.

Ahilej se prošeta opkopom, a Trojanci uplašeni bježe, pa Ahejci konačno donesu tijelo Patroklovo Ahileju. Spustila se noć i Trojanci vijećaju. Pulidamas, prorok, predlaže da se preko noći svi vrate u grad, jer bi inače bili previše izloženi, s obzirom na to da se Ahilej vratio. Hektor i ostali ljudi, nisu željeli poslušati njegov pametni savjet, već su ostali vani.


24. pjevanje

Svako jutro Ahilej žali Patrokla i vuče Hektorovo tijelo oko njegova groba. Bogovima to napokon dosadi i Zeus pošalje Tetidu Ahileju, da mu kaže da mora predati Hektorovo tijelo njegovom ocu Prijamu, a Iridu pošalje Prijamu da mu kaže da otkupi Hektorovo tijelo. Prijam s kolima dolazi u ahejski tabor, gdje moli Ahileja da mu preda sinovo tijelo za bogate darove. Ahilej pristaje, te Prijam ostaje preko noći i ujutro se vraća u Troju sa sinovim tijelom. Trojanci oplakuju Hektora i dvanaestog dana ga spale na lomači.

Analiza likova

Likovi: Ahil, Agamemnon, Menelaj, Odisej, Nestor, Ajant, Patroklo, Hektor, Paris, Prijam, Andromaha, Helena, Hekuba…
Bogovi: Zeus, Apolon, Atena, Hera, Afrodita, Hefest, Tetida, Posejdon

Ahil – mlad, lijep, plemenit i neobuzdan junak, sin božice Tetide i smrtnika Peleja što ga čini smrtnikom, no on se ne boji smrti većje hrabar i uvijek spreman za borbu.
Agamemnon – kralj Mikene i vođa grčke vojske. Zbog svoje drskosti, brzopletosti i sebičnosti izaziva veliku pogibelj, ali ipak uviđa svoje pogreške i pokušava ih popraviti.
Odisej – pustolovan i domišljat junak iz Itake koji svojom mudrošću završava Trojanski rat.
Nestor – svojom mudrošću i iskustvom savjetuje Agamemnona i ohrabruje vojsku, dobronamjeran je i uvijek ima dobre govore.
Hektor – Prijamov sin, brižni otac i sin, neustrašivi junak koji je spreman i umrijeti za čast i domovinu, svojeglav i odlučan, bori se za svoje interese.
Paris – kukavica koju uvijek spašavaju bogovi, uzrokovao je rat otevši Menelajevu ženu Helenu, a nije spreman snositi posljedice svojih djela.
Prijam – stari kralj Troje, brižan, dobar i ponizan.
Helena – žena nadnaravne ljepote koju uspoređuju sa samom božicom i koja se kaje zbog svojih postupaka.
Zeus – vrhovni bog, na strani Trojanaca samo zato što ga je zamolila Tetida koju je zamolio Ahil.
Apolon – na strani Trojanaca, posebno štiti i naklonjen je Hektoru.
Atena – na strani Ahejaca.
Hera – na strani Ahejaca, Zeusova žena.
Hefest – neutralan je tijekom borbe, pomaže Ahilu tako što mu je izradio novo oružje.
Tetida – na strani Ahejaca, Ahilova majka.
Posejdon – na strani Ahejaca.

Mjesto radnje: Grad Troja u Grčkoj (drugo ime za Troju je Ilij).

Vrijeme radnje: Trojanski rat – Homer prikazuje 51 dan u završnoj desetoj godini rata koji se u antici smatrao povijesnom činjenicom.

Tema: Ahilejeva srdžba i njene kobne posljedice; priča o trojanskom ratu

Vrsta djela: nacionalni ep, epopeja, junački ep

Kompozicija: 24 pjevanja

Bilješka o piscu

Homer je ime legendarnog starogrčkog pjesnika za kojeg se ne zna tačno kada je živio, ali se pretpostavlja da je živio negdje između VII i VIII stoljeća prije nove ere jer su tada dovršeni njegovi epovi, “Ilijada” i “Odiseja”. Ime mu je povezano sa sljepomoćom- “onaj koji ne vidi”. Zamišljalo ga se kao stara, slijepa i siromašna putnika koji je putovao i živio od recitiranja svojih pjesama.

Međutim, uzevši u obzir Homerovo živopisno opisivanje, malo je vjerovatno da je zasta bio slijep. Njegov jezik je jezik koji nikad nije nio korišten u narodu. To je stari jonski dijalekt. Kod proučavanja Homerovih epova, došlo se do zaključka da su vrlo česte poredbe koje opisuju događaje, produpljuju ih i rasvjetljavaju mnoštvo pojedinosti. U Homerovom jeziku postoji 10 glagola koji znače “gledati” te brojni atributi za opisivanje bitke, a česti su motivi oružja, borbe, sahrane i slično. Pjesnik retardacijom postiže usporavanje unutar epa. 1397. godine je Samuel Batler šokirao javnost djelom “Homer- ko je ona?” tvrdeći da je “Ilijadu” napisala žena.

Tu se izradila ideja Gravesa sa romanom “Ronovo otkrivanje Homera”. Ali, bez obzira na sumnje, mnogi istinu smatraju teorijom o jedinstvenoj pjesničkoj obradi. Tu dolazimo do takozvanog “Homerovog pitanja” koje se bavi samim postojanjem Homera i njegovim autorstvom. Za neke je “Homer” naziv za skupinu ljudi koji su napisali njegove epove, a dokaz tome je isprekidan redsolijed događaja u epovima.

Add comment

Oglasi

Kategorije

Oglasi

Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.