Lektire.ba - Pomoć pri pisanju lektira
Lađarski put lektira – Alija Hasagić Dubočanin: Analiza i kratak sadržaj

Lađarski put lektira – Alija Hasagić Dubočanin: Analiza i kratak sadržaj

KRATAK  SADRŽAJ


Plavičaste mrlje nafte pokrivaju Savu. Zrak miriše na benzin. Jarbola Huna i oca liči na vitke metalne dimnjake brdske rafinerije. U Hunovim djetinjastim snovima o plamenovi označavaju novi drugi svijet. Čamac je bio teretan i teško ga vući. U čamcu sjedi Huanov otac i upravljao veslom da čamac ne odari u obalu. Iz broda su vukli sanduke piva u gostionici. Gostioničar Fiko sklopio je dogovor s Huanovim ocem. Sunce je visoko. Udara pravo u glavu. Na vrhu visoke jarbole učvršćena je alka i za nju vezan konopac.

Na lijevoj strani Save , okrenutoj suncu ima mnogo zmija. U san mu se uvuku. Mama mu je rekla da je žedan noću i da zato sanja zmije. Jednom je bila teška zima, ni prsti se ne smiju promoliti van, otac je sjedio i pričao kako je nekad radio na lađi. Ovaj put kojim Hum gazi zove se lađarski put. Lađarski put zarastao je u vrbinu. Približavali su se Zbjegu. U imenu toga sela ima dosta straha. Brod vuče šlepove. To je „ Zeta “. Jedna od posljednjih parobroda na Savi. Kao gusarska zastava nad njima se vije široka traka crnog dima. S brda su vidjeli Huanovu jarbolu i zvali da se zakače. Približavali su se ušću Ukrine u Savu. Iznad ušća vidio je veliko riječno ostrvo, koje je pripadalo Mrkalju. Očevu prijatelju.

Hum je u jednoj priči vidio njega i oca u vitkim topolama. S njima je i Savo. Iza njih grupa šljemova. Otac , Mrkalj i Savo bježe kroz gustu travu. Savo je ostao na travi bez obje noge. Još je pri svjesti. Sava moli Huanova oca da puca u njega da mu olakša. Noćima je Hum sanjao Savine noge. Nikad nije saznao što je učinio njegov otac. Iz topolika na ostrvu prhnu cjelo jato vrana. Otac je bio bolestan , teško i dugo iza zatvorenih vrata šaptao je majci riječi da se Huanu dizala kosa na glavi. Huanova majka je plakala , a on je u mašti vidio njene suze padaju na žuto očevo lice i on postaje jači i zdraviji. Zalazili su u gusti mrak i kratke puteljke. Hum se trgnuo jer je vidio djevojku i mladića.

Čamac je išao sporo jer se moralo dati vremena djevojci i mladiću da se obuku. Udaljiše se . Otac i sin stigoše u Dubočac. Na pozadini predvečerja ističu se dvije vitke jarbole. Između njih se rumeni sunce na zalasku.

-U djetinjim snovima plamen oznacava granice zelenog svijeta.
-U camac su sjeli djecak i otac,uptavlja camcem
-Iz brda vuce sanduke piva.
-Na vrhu visoke katarke ucvrscena je metalna alatka.
-Otac je sjedio i pricao nam kako je radio na ladji.
-Na umornim licima mnogo je tragova potkovica.
-Ladjarski put zastao je u gustu vrbinu.
-Zaustavljanje u hladu vrbe nadnesene nad toplom Savom.
-Iz brda se vracaju radnici.
-Priblizavanje usca Ukrine i Savi.
-U travi bez obju nogu lezi Savo,jos je pri svjesti.
-Iz topolika na adi prilmu cijelo jato vrana.
-Oceva bolest njegovo saputanje majci iza zatvorenih vrata.
-Otac sjedi u camcu nagnut na desnu stranu.
-Vrhovi vrba zapinju za konopac.
-Djevojacka bjelina istice se u tamnom zelenilu visibaba.
-Prelazak preko povijene trave.
-Na pozadini rumenog predvecerjaisticu se dvije velike katarke.
-Rumeni se sunce na zalasku.

Vrsta djela: pripovjetka

Vrijeme radnje: 1988. godina

Mjesto radnje: na Savi

Glavni likovi: Huan i njegov otac, Savo

Analiza likova

Huan je još dijete koje živi u svijetu mašte. Ima bolesnog oca koji ih unatoč svojoj bolesti uzdržava i omoćuje im dostojan život, ali on silno želi da njegov otac ozdravi kako bi mogli imati normalan i dostojan život. Kako ne bi morao maštati o majčinim suzama koje liječe njegovu bolest. Zbog toga on u svojoj mašti stvara sliku kako majčine suze liječe njegova oca. Možemo uočiti da je Huan potišten zbog stvari koje se događaju u njegovoj obitelji, jer on bi htio da je i njegov otac zdrav poput očeva njegovih prijatelja. Huan je poput većine dječaka dobronamjeran i naivan, te zbog toga misli da se neke stvari mogu jako lako promijeniti i ići na bolje.

Bilješka o piscu

Hasagić-Dubočanin rođen je 1949. godine u Bosanskom Dubočcu na Savi. Osnovnu školu je pohađao u rodnom mjestu i Koraću kod Bosanskog Broda, a srednju školu je završio u Kranju.

Filozofski fakultet, smjer književnost i jezik, završio je u Sarajevu. Književnošću se počeo baviti još kao srednjoškolac, a nakon objavljivanja prvih radova potpisuje se sa Alija H. Dubočanin (Dubočanin od rodnog mjesta Dubočac).

Nakon završetka studija, kraće vrijeme radio je kao prosvjetni radnik u Osnovnoj školi Vladimir Perić Valter u Sarajevu, da bi nakon toga dobio mjesto urednika u izdavačkom preduzeću “Veselin Masleša” (kasnije Sarajevo Publishing), gdje je ostao sve do penzionisanja 2006. godine. 

Dobitnik brojnih nagrada

Uređivao je biblioteke – “Dječija književnost”, “Lastavica”, “Poezija za odrasle”, “Proza za odrasle” i biblioteku “Posebnih izdanja”. Najznačajnije uredničko djelo mu je edicija “Dječija književnost naroda i narodnosti BiH u 20 knjiga”, koja je objavljena 1990. godine.

U toku rata bio je inicijator i urednik lista za mlade “Lastavica” i novina za djecu “Vrelo Bosne”. Prevođen je na albanski, bugarski, engleski, francuski, holandski, makedonski, njemački, španski i turski jezik.

Njegov roman Behar u Sarajevu (prvo izdanje 1998., drugo izdanje 2007.), u kome su opisane prve dvije godine opsade i uništavanja Sarajeva, smatra se jednim od najboljih književnih djela koja obrađuju tu tematiku.

Za svoja djela dobio je brojne književne nagrade – “Neven” za knjigu pripovijedaka Brod na vidiku, nagrada Oktobarska poetska drugovanja za knjigu Vatre na rijeci, nagrada izdavačke kuće “Bosanska riječ” za zbirku pjesama Pamćenje vode, višestruki je dobitnik prvih nagrada za kratku priču.

Add comment

Oglasi

Kategorije

Oglasi

Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.