Romeo i Julija – William Shakespeare: Analiza lektire i kratak sadržaj

KRATAK SADRŽAJ

UVOD:

Već u uvodu možemo shvatiti kako su dvije ugledne obitelji : Montecchi i Capuletti u svađi. Tako na glavnom veronskom trgu izbija svađa koja završava upozorenjem kneza Escala. Naslućujemo da je Romeo zaljubljen u Rosalinu, djevojku iz roda Capulettija.

POČETAK:

Glava obitelji Capuletti organizira zabavu, a Romeova ljubav prema Rosalini navede ga da dođe na zabavu.

ZAPLET :

Na zabavi Romeo susreće Juliju. Između njih se rodi ljubav, čista i iskrena, bez ograničenja koje nameće mržnja između njihovih obitelji. Romeo tek tada shvaća pravi smisao života.Romeo i Julija se tajno vjenčaju

VRHUNAC :

U jednoj svađi, Tibaldo, Capulettijev sinovac, ubija Mercuzia, Romeovog prijatelja. Želeći osvetiti smrt svog dobrog prijatelja, Romeo ubija Tibalda. Zatim mora pobjeći, jer uskoro dolazi knez. Preneražen prizorom, knez osuđuje Romea na progonstvo u Mantovu, ali njegovi osjećaji prema Juliji priječe ga u tome i on se skriva kod franjevca Lorenza.

RASPLET:

Otac i majka žele Juliju udati za Parisa, uglednog, mladog i bogatog plemića. Zbog vječne ljubavi na koju se zavjetovala udajom za Romea, ona radije izabere smrt nego udaju za Parisa. Fratar Lorenzo, želeći spriječiti tragediju, daje Juliji napitak koji bi je trebao uspavati, a šalje poruku Romeu da je ona zapravo živa. Nažalost, glasnik ne dospijeva na vrijeme reći Romeu istinu. On odlazi u grobnicu Capulettija i misleći da mu život bez Julije više nema smisla, ispije otrov i umire. Neposredno nakon toga Julija se budi i vidjevši da joj se muž ubio zbog tuge uzima bodež i oduzima sebi život.

KRAJ:

Nakon tragedije u grobnicu dolaze ostali članovi obiju obitelji. Nad mrtvim tijelima njihove djece oni se mire jer shvaćaju da je uzrok tome nerazumna mržnja koja je nametnula granice istinskoj i čistoj ljubavi i time donijela svima golemu nesreću.

Analiza likova

Romeo Montecchi, Julija Capuleti, Mercuzio, Benvolio, Tebaldo, gospodin i gospođa Capuleti, gospodin i gospođa Montecchi, fra Lovro, julijina dadilja i sluge

Romeo

uman je i simpatičan mladić pun plemenitih vrlina. Njegovi najbolji prijatelji su Benvolio i Mercuzio. Na početku komada Romeo je zaslijepljen lijepom Rozalinom koja ne mari za njega. No to i nije bila prava ljubav. Nju će otkriti tek kada upozna Juliju. Romeo je strastan mladić i pomalo sanjar. Osjećaji su mu najvažniji i ne obazire se previše na realan svijet koji ga okružuje. Nakon susreta s Julijom, u koju se zaljubljuje na prvi pogled, njegovo biće u potpunosti je obuzeto ljubavnom strasti što će, skupa s njegovim nepraktičnim karakterom, rezultirati tragičnim udesom.

Zublja sama
Nek od nje uči sjati. Djeva ta
Na crnom plaštu mrkle noći sja
Ko alem kam na uhu crne žene
– I nije vrijedan svijet krasote njene.
Uz druge djeve kao snježna, čista
Golubica u jatu vrana blista.
Kad ples se svrši, ja ću je potražit
I uz nju blagu divlju ćud ću razblažit.
Sad vidim da je to mi prva ljubav
Jer ne vidjeh još cvijetak tako ubav. Citat (str. 74.)

Romeo shvaća da je sreo sudbinu te je spreman učiniti sve. Za Romea, osim što je smrtno zaljubljen u Juliju, ne možemo a ne reći da je poduzetan i hrabar mladić. Pun je vedrine i mladenačkog zanosa. Nikad mu ne ponestaje motiva sve dok postoji veza s Julijom. Bez Julije život mu je poput pustinje pa zbog toga nepromišljeno oduzme sebi život i izaziva veliku tragediju.

Dvije ponajljepše zvijezde na nebu
U nekom poslu sad odilaze
I mole oči njene neka sjaju
Na njinoj stazi dok se ne vrate.
Ej, da su njene oči tamo gore,
A zvijezde tu u glavi njezinoj,
Od sjaja njenih obraza bi zvijezde
Potamnjele ko svijeća od sunca,
A njezine bi oči na nebu
Obasjale sav svemir takvim sjajem
Te ptice bi ko obdan zapjevale. Citat: (str. 83.)

Julija

vrlo je mlada (ima nepunih četrnaest godina) i lijepa djevojčica koja tijekom pet sudbonosnih dana, koliko traje radnja Shakespeareove drame, doživljava duboku promjenu. Nakon susreta s Romeom i ljubavi na prvi pogled, ona se iz nevine i neiskusne djevojčice, ovisne o svojim roditeljima i dadilji, transformira u mladu ženu koja sama donosi ključne životne odluke. Za razliku od romantičnog Romea, ona je praktičnija osoba, no idealist u duši. Svjesna je da u životu postoje ozbiljni problemi, ali vjeruje da ljubav pobjeđuje sve zapreke.

Iz ljute mržnje niče ljubav medna!
Ah, prekasno te ja upoznah bijedna
I nemila je srca mog sudbina
Da mora ljubit mrskog dušmanina! Citat: (str. 78.)

Spremna je odreći se svega, pa čak i roditelja i svog imena da ostane s Romeom.

Romeo, o Romeo! Zašto si
Romeo? O zataji oca svog,
Odbaci ime to – il ako ne ćeš,
Prisegni da me ljubiš, pa ću ja
Poreći da se zovem Capuleti.
ROMEO (za se). Da slušam još il da odgovorim?
JULIJA. Tek tvoje ime moj je dušmanin
Jer ti si ti i bez tog imena.
“Montecchi” nije niti ruka niti noga
Niti lice niti trup ni drugo ništa
Što pripada muškarcu. Drugo ime
Na sebe uzmi – ime nije ništa!
Što nazivljemo ružom, slatko bi
Mirisalo i s drugim imenom.
Baš tako bi Romeo, da i nije
Romeo, svu milinu svoju divnu
Sačuvao i bez tog imena.
Romeo moj, odbaci svoje ime
Jer ono nije dio bića tvog,
I mjesto njega uzmi mene svu! Citat: (str. 84.)

Benvolio i Mercuzio – Romeovi su prijatelji. Oprečnih su karaktera. Benvolio je miran i razuman mladić, dok je Mercuzio srčan i temperamentan.

Tebaldo – je nećak gospođe Capuleti. Naprasit je i agresivan; isključivo ga pokreće mržnja prema članovima obitelji Montecchi.

Gospodin i gospođa Capuleti – daleko su od idealnih roditelja. Bogati Julijin otac autoritativna je osoba koja smatra da su članovi obitelji njegovo vlasništvo pa je u kući mir sve dok Julija poslušno ispunjava njegove zapovijedi. Kada Julija odbije udati se za grofa Parisa, njezin otac spreman je izbaciti je iz kuće. Gospođa Capuleti mnogo je mlađa od svoga supruga i među njima nema prave ljubavi. Spram kćeri odnosi se hladno i bez materinske ljubavi.

Gospodin i gospođa Montecchi – brižni su Romeovi roditelji. Kada Romeo bude protjeran iz Verone, gospođa Montecchi umre od žalosti.

Fra Lovro – dobroćudni je franjevac pun iskrene i nesebične ljubavi prema bližnjima. Svi cijene njegove savjete i njemu se utječu Romeo i Julija kada se nađu pred problemima. Iako mladim zaljubljenicima savjetuje da budu oprezni i da ne žure u donošenju važnih životnih odluka, događaji se odvijaju isuviše brzo da bi omogućili ozbiljna promišljanja. Fra Lovro pristaje tajno vjenčati Romea i Juliju nadajući se da će taj čin prekinuti vjekovnu mržnju među njihovim obiteljima. Iako poduzima sve da spasi Romea i Juliju, njegov plan ne uspijeva spriječiti njihov tragičan kraj.

Julijina dadilja – brinula se o njoj od njezina dolaska na svijet. Njezina briga o Juliji je iskrena i duboka. U mnogočemu joj je nadomjestila bešćutnu i hladnu majku. Dobre je duše, temperamentna i puna života. Prava je klepetuša, koja često zna svoje riječi začiniti paprenim šalama. Ipak, duboko je razočarala Giuliettu kada joj je savjetovala da se uda za grofa Parisa.

Bilješke o piscu

William Shakespeare rodio se 1564. u engleskom gradiću Stratfordu na rijeci Avon u imućnoj obitelji. Otac mu je bio trgovac i ugledan građanin, pa je bio čak i biran za gradonačelnika. Međutim, oko 1577. obitelj je zapala u materijalne poteškoće i osiromašila. Godine 1582. William se ženi sa osam godina starijom Ann Hathaway. Ubrzo im se rađa kći Susan, a dvije godine kasnije blizanci Hamnet i Judit. Shakespeareu se zameće svaki trag do 1592. kada saznajemo da je u Londonu gdje se bavi glumom i pisanjem drama. Shakespeare je pisao vrlo mnogo, a njegove drame su često izvođenje te stječe ugled najboljega engleskoga pisca komedija i tragedija. Finacijski neovisan, Shakespeare postaje suvlasnikom poznatog kazališta „The Globe“. Potkraj života vraća se u rodni Stratford gdje umire 1616. g.

Djela: Shakespeareove drame (njih 37) dijele se na kraljevske drame ili historije, komedije, tragedije i romantične igre. Negova najpoznatija djela su: Hamlet, Romeo i Giulietta, Otelo, Kralj Lear, Macbet (tragedije); San Ivanjske noći, Mletački trgovac, Ukroćena goropadnica (komedije). Shakespeare je pisao i pjesme, od kojih su najznačajniji njegovi ljubavni Soneti.