Smrt Smail – age Čengića – Ivan Mažuranić

Kratak sadržaj

1. Agovanje
   Turski aga Čengić, surovi je moćnik koji, nezadovoljan haračem koji se skupio, naređuje pokolj crnogorskih zarobljenika. U naletu besa naređuje da se ubije i njegov savetnik – Turčin Durak – koji mu je savetovao oslobađanje zatvorenika, kako kasnije ne bi postali žrtve osvete.
   Turčin Durak imao je sina Novicu, koji je bio kraljev krvnik i njegov veran podanik. Kada je čuo aginu odluku, Novica ga je molio da mu poštedi oca, ali ga je zli aga ipak pogubio.

1. Noćnik
   Novica želi da osveti očevu smrt, pa noću napušta turski logor i kreće premsa crnogorskoj družini. On je jedini koji je video strašan zločin i zato želi da izravna račune.
   Kreće se isključivo noću i tako dolazi na Cetinje. Vođen je željom za osvetom, rešen da ubije Čengića. Njegov jedini strah bio je da će Crnogorci u njemu videti neprijatelja, ubiti ga i tako će da ga spreče u njegovom naumu.
   Kada je stigao kod Crnogoraca, s neba je pala jedna zvezda. To je bio znak da se bliži kraj Čengićevoj vladavini.

1. Četa
   Pre nego je mogao preći u crnogorsku četu, Novica je morao da se pokrsti. Nakon toga postao je dio čete koja je odlučila stati na kraj aginom teroru.
   Pre nego što su krenuli u napad na Čengićev logor, poslušali su govor starog svećenika. On im je govorio koliko je važna i sveta dužnost koju izvršavaju i njihova borba za svoju zemlju i narod.
   Za Novicu je ovo bio osvetnički pohod kojim je želeo da umiri savest zbog ubijenog oca,

1. Harač
   Smail- aga dolazi na gatačko polje da prikupi harač. Ljudi koje tamo susreće su gladni, goli, bosi i nemaju ništa da mu daju. Dok on od njih zahteva harač, oni mole i preklinju kruha, jer kruh nisu već davno videli. Besan što nije uspio da dobije ono po što je došao, aga se okomi na narod i stade da ih muči.
   Dok njegova vojska muči narod, aga se zabavlja, okušavajući se u viteškim veštinama. Jednom prilikom, umesto da strelom pogodi “vlaha”, on pogodi svog slugu Cafera i izbije mu oko.
   Ceo dan su agini krvnici mučili narod na različite načine, sve dok nije pala noć. Noć je donela bolne jauke i smrtne hropce seljana. Agina vojska je stala da razapinje šatore i peče ovnove, gosteći se i zabavljajući se. Uz jelo dolazi i pesma, a pesma se pretvori u porugu i ismejavanje. Kada pevač Bauk krene da peva o aginom promašaju i izbijanju oka vernom slugi. Aga pobesni i stade još jače da muči bespomoćne Crnogorce.
   U tom času nailazi četa predvođena Novicom. Svi kao jedan napadnu Čengićev logor. Ne samo da se celi narod ujedinio protiv zla, već se i sama priroda priklonila pravednicima u nameri da istrebe dušmanina.

1. Kob
   U poslednjem pevanju pad Smail-age i čitavog carstva se naslućuje iz slike koja je opisana. Prikazuje se Lovćen gora kako se uzdiže pod nebom. U njoj stoji izba, U zbi je poput lutke postavljen štap s glavom, odećom i oružjem Smail-age. Odeća i oružje još uvek izgleda veličanstveno, ali je posve bezopasno na aginom mrtvom telu.
   Više nikada neće videti svetlo dana, baš kao ni aga, a ni carstvo kojim je upravljao.

O djelu

Iz stihova izvire skromnost i jednostavnost naših ljudi, koji vođeni ljubavlju i odlučnošću žrtvuju svoje živote u spas svoje domovine. U pjesmi je naglašen i religiozni moment, koji je bio značajan u borbi naroda protiv turaka. Važno je bilo koje je vjere bio čovjek, jer se smatralo da je onaj koji je odbacio svoju vjeru priznavao tursku vlast.

Djelo je nastalo prema istinitom događaju pogibije Smail-age Čengića, turskog nasilnika u Hercegovini i Crnoj Gori. Proslavio se pobjedom u bitci na Grahovu 1836. u kojoj je poginulo više članova iz obitelji Petrovića, najbližih rođaka vladike Njegoša.

Crnogorci su dugo čekali pogodan trenutak za osvetu. Vladika je s Novicom Cerovićem dogovorio napraviti zasjedu agi što mu je uspjelo 1840. Turska je vojska potučena, a aga u metežu neslavno ubijen. Ovaj je događaj opisan i u hrvatskom tisku i tako došao do Mažuranića.

Vođen svojom poetskom vizijom Mažuranić je stvorio djelo u kojem je smrt jednog silnika narasla do simbola propasti silništva, a sukob do sukoba dobra i zla. Mažuranić nije reproducirao, on je stvarao za što je očit primjer Novice i njegovoga oca Milutina (u spjevu Durak) koji su prikazani kao Turci. Sve promjene napravljene su u smislu pjesničke slobode, s idejom nacionalnog oslobođenja i buđenja nacionalne svijesti.

O piscu

Ivan Mažuranić, pjesnik i političar, rođen je 18.7.1814. godine u Novom Vinodolskom, a umro je 4.8.1890. godine u Zagrebu. Srednju školu učio je u Rijeci, a pravo u Zagrebu. Bio je nastavnik na gimnaziji u Zagrebu, a odvjetnik u Karlovcu. Godine 1841. do 1848. bio je službenik gradskog vijeća u Karlovcu. U revoluciji 1848/49. bio je narodni zastupnik i perovođa Hrvatskoga sabora. Bio je također i glavni redaktor saborskih zaključaka i zakona.

Godine 1850. imenovan je vrhovnim državnim odvjetnikom, 1860. godine predsjednik je hrvatskog dvorskog dikasterija,1861-1865. dvorski kancelar, 1871-1873. predsjednik hrvatskog sabora, 1873-1880. hrvatski ban (“ban pučanin”). Poslije toga napustio političku djelatnost i živio povučeno, baveći se matematikom i astronomijom. Mažuranić je počeo pisati pjesme već kao gimnazijalac u Rijeci. Od 1835.-1841. bio je suradnik Gajeve Danice.

Godine 1844. dopunio Gundulićeva Osmana (14. i 15. pjevanje),a 1846. objavio je svoje najveće i najznačajnije pjesničko djelo, ep Smrt Smail-age Čengića. Tim djelom, u kojemu su sretno prevladali dubrovački utjecaji, kao i utjecaji pučkog pjesništva, Mažuranić je stvorio klasičan junački ep, koji se kompozicijski i misaono uzdiže nad čitavu ilirsku poeziju. U Mažuranićevu radu godina 1849. znači prijelom. Do te godine on je jedan od najsposobnijih vođa radikalno-demokratske, karlovačke grupe Ilirskog pokreta.

Kao pobornik potpunog oslobođenja Hrvatske Mažuranić je u to vrijeme glavni ideolog narodnog jedinstva Hrvata i Srba. Na ostvarenju toga cilja on radi i svojim člancima u naprednoj štampi (1848. član je redakcije revolucionarno- demokratskog Slavenskog Juga; iste godine objavljuje svoju čuvenu brošuru Hrvati Mađarom). Slobodarskim duhom ispunjen je i njegov ep o Smail-agi. Kada je 1849. austrijska kontrarevolucija uz pomoć carske Rusije ugušila oslobodilačke pokrete u Habsburškoj Monarhiji, Mažuranić je kao činovnik bečke vlade zauzimao najveće položaje u državnom aparatu i do kraja svoje karijere vodio popustljivu politiku zastupajući ideju o potrebi sporazuma Hrvata i dvora.

Da bi dobio pristaše za takvu politiku, početkom šezdesetih godina osniva Samostalnu narodnu stranku; kao jedan od predstavnika njenog oportunističkog krila zalaže se za prihvaćanje Nagodbe u neznatno revidiranom obliku. Kao ban nastoji voditi politiku ekvilibrija između Mađarske i dvorskoga utjecaja u Hrvatskoj, ali više kao pasivni promatrač nego aktivni politički vođa, usmjerujući sva svoja nastojanja na administrativno i kulturno unapređenje zemlje. Za njegova banovanja izvršena je reforma pravosuđa, političke uprave i školstva, a 1874. osnovano je sveučilište u Zagrebu, prvo u južnih Slavena. Pjesnički rad Ivana Mažuranića nije bio zahvaćen protuslovljima njegova držanja u politici: svjestan da je njegova političko-činovnička praksa nespojiva s pozivom pjesnika, Mažuranić je definitivno prestao pisati.

Analiza djela

Književni rod: epika u stihu.

Vrsta djela: povijesni ep

Vrijeme radnje: 16. stoljeće

Mjesto radnje: Hercegovina

Tema: Pogibija turskog age.

Ideja: Borba između Turaka i Crnogoraca i pobjeda i volja Crnogorskog naroda.

Glavna ideja ovog Mažuranićevog spjeva je zagovor borbe za slobodu i prava naroda, pa čak i da se okrenuo protiv tiranina. Mažuranić je to ispričao kroz junačku priču u kojoj se podčinjeni okrenu protiv svog tlačitelja i upravo zbog moralnosti njihove borbe, pobjeđuju. Pripovjedač u epu favorizira opoziciju, stoga on nije klasičan objektivni pripovjedač. On je emocionalno angažiran kroz cijelo djelo, pa time bira stranu i samog čitatelja.

Likovi i karakterizacija likova

Likovi: Smail-aga Čengić, Novica, Durak, Hasan, Mujo, Mer, Jašar, Bank, Saruk

Smail – aga
Smail-aga je silni turski vlastelin, koji je veoma krvolocan i uziva ubijajuci nevine i bespomocne ljude. Svoje zarobljenike muci necuvenim mukama da bi ih zatrazio i iz njih izvukao sto veci harac. Medjutim, on je u dusi kukavica koja svoje slabosti prikriva mucenjem drugih ljudi.

Crnogorci
Crnogorci su ljudi koji se zadovoljavaju malim stvarima. Bogatstvo za njih ne predstavlja nista znacajno, njima je vaznija njihova sloboda od svog zlata na svijetu. Umiru bez straha, ne ispustajuci ni jednog jauka, iako umiru u strasnim mukama. Vjeruju u pravdu i Boga, i znaju da na kraju svako nasilje mora prestati. Na bilo koji nacin…

Novica
Poznati turski krvnik, osvetoljubiv je, pametan, lukav, snalažljiv, zlonamjeran prema Čengiću koji mu je ubio oca, vrlo odlučan. Zbog ljubavi i žudnje za osvetom prelazi na stranu Crnogoraca. Potresen je i tužan radi smrti oca i radi nemilosti Smail-age da njegovu ocu poštedi život.