Lektire.ba - Pomoć pri pisanju lektira
Tena lektira – Josip Kozarac: Analiza i kratak sadržaj

Tena lektira – Josip Kozarac: Analiza i kratak sadržaj

Kratak sadržaj

Tena je mlada slavonska djevojka i polako postaje jedna od najljepših cura u selu. U 16. godini života umire joj majka i ona ostaje sama s ocem Jerkom. U to doba kraj njezinog sela bila je češka vojska, a u njoj je bio mladi vodnik Beranek. Tena se zaljubila u njega i prvi put u životu osjetila ljubav, no došla je zapovjed i Beranek je morao krenuti u Bosnu. Nakon Boranekovog odlaska, Tena je nosila crninu i povukla se u sebe.

Nedugo zatim u selo je došao bogataš iz jedne pariške tvrtke, zvao se Leon Jungman. Kada je opazio Tenu, odmah mu se svidjela, ali Tena je i dalje bila povučena. Leon je organizirao primanja u svojoj velikoj i prostranoj kući, misleći da će Tena doći. Došle su sve seoske cure, ali Tena nije. Tada je Leon pričao s Teninim ocem Jerkom da pošalje Tenu na primanje. Jerko je uspio nagovoriti Tenu da ode na primanje i sam ju je otpratio do Leonove kuće. Na primanju sve su se cure nabacivale Leonu, ali on je samo gledao Tenu. Prišavši Teni, pokazao joj je svoju kuću. Tenu se dojmio sav taj raskoš i bila je očarana njime. Tena nije voljela Leona, ali bila je kod njega zato da osjeti čari luksuznog života. Leon je i dalje organizirao primanja, a na njima je svirao ciganin Đorđe.

Iako je bio ciganin, on se Teni sviđao. Nakon izvjesnog vremena, Tena je prevarila Leona s Đorđom. Cijelo selo je ogovaralo Tenu i došao je glas do Leona. Leon je znao da ga Tena ne voli. Leon je dobio premještaj, a Tena je ostala bez luksuznog života. Pošto je Tena bila s Leonom, on je uzdržavao i njezina oca, a nakon Leonovog odlaska on je zapio sav novac, a kuća i zemljište su dani na dražbu zbog neplaćenog poreza. Tenu to nije zanimalo jer joj je ostalo puno haljina i novca od Leona.

Nakon što je potrošila taj novac, morala je smisliti način kako će živjeti. Našla je Jozu Matijevića. Osvojila ga je na jednom plesu, a usto je bila i s Đorđom. Tako je živjela s dvojicom ljubavnika. Jozo je imao ženu Ivanku, ali za nju nije previše mario zato što je imao Tenu. Tena se doselila kod Joze i preuzela vlast u kući. Jozo bi znao često vikati na Ivanku, pa se ona žalila Teni i molila je za zaštitu. S vremenom Ivanka je postala prijateljica s Tenom. Kod Đorđa je bila još teža situacija, on je redovito tukao svoju ženu Marušku i maltretirao je. Sav novac koji je Đorđe zaradio, odlazio je Teni.

U međuvremenu je Ivanka ostala trudna, a jedna ciganka je donijela Maruški veo koji je zaražen vodenim kozicama. Maruška je dala veo Teni i Tena se razboljela. Usto su ciganka i Maruška uvjerile Đorđa da je Maruška trudna. Tena je od bolesti dobila plikove po licu i više nije staroj Teni. Ivanka je rodila i nakon poroda se proljepšala , a kada je Jozo vidio Tenu onakvu, nije mu više stalo do nje. Tada se pojavio Đorđev navodni sin i on više nije htio uzdržavati Tenu. Nakon što se oporavila,

Tena više nije bila ona stara, postala je starija. Nakon završetka rata češki vojnici su se vratiili u selo da bi otkupili zemlju i tu se nastanili. Kada je Beranek vidio da je na prodaju Tenina kuća i zemljište za vrlo malo novac, odmah je dao polog. On se radovao ponovnom susretu s Tenom iako je strepio hoće ga Tena primiti pošto je u ratu ostao bez desne ruke. Njihov susret nije bio sretno sjedinjenje nakon drugog vremena. Beranek je ostao na imanju s Tenom da iznova podigne zapuštena polja i pruži mlađem pokoljenju ljepši život.

Analiza likova

Sociološka analiza Tene:
Tenina obitelj je bila vrlo siromašna. Otac je slabo mario za obitelj, veći dio vremena provodio je u gostionici, a majka, bojeći se za kćerinu budućnost, željela ju je nekako udomiti kako bi joj osigurala siguran život. Tenino jedino bogatstvo je bila njena ljepota i ona je bila svjesna da će, koristeći svoj izgled, moći privući čovjeka koji će joj pružiti materijalnu sigurnost kad se već nije mogla udati iz ljubavi.

Psihološka analiza Tene:
Kroz pripovijetku su vrlo dobro oslikane Tenine psihološke osobine. Ona je odlučna, svjesna kako može opstati u tome vremenu i sredini, ali je pomalo ohola i sebična, jer ne misli na to da svojim postupcima ugrožava sreću drugih. Njenu tužnu sudbinu preodredila je njena nesretna prva ljubav i siromaštvo, pa je odlučila da njen odnos prema muškarcima ne vode njeni osjećaji nego potreba da se osjeti voljenom i zaštićenom.

Što je uzrok Tenine nesreće?
Teni je jedino njena ljepota davala osjećaj sigurnosti i nadmoćnosti nad ostalima. Strahovita bolest koja joj je kao posljedicu ostavila unakaženo lice oduzela joj je taj osjećaj sigurnosti. Ona je shvatila da je svima bila samo predmet zabave i da je stvorila oko sebe lažnu sigurnosti. Ona, kao osoba, nažalost više nikome nije bila važna.

Dojam o Teni kao osobi:
Ja ne mislim da je Tena bila loša kao osoba. Ono što je ona radila i kako je živjela bilo je doista nepromišljeno, ali svemu tome je uzrok bio njen strah da je ne zadesi sudbina njene majke. Njezina ravnodušnost i nepravedni postupci prema ženama čiji je bračni život ugrozila bili su njeni očajnički pokušaji da osjeti da je nekome potrebna i važna. Tek kroz svoju nesreću ona se pokajala jer je shvatila da je time počinila mnoge grijehe i pogreške.


Tena

U mladosti Tena je bila cura koja nije potpuno bila svjesna svoje ljepote. S vremenom, odnosno nakon svoje prve ljubavi, počela je shvaćati koliko je ljepota bitna za ugodan život jedne seoske cure. Uvijek je gledala na svoje dobro bez obzira kako to utječe na druge. Nije imala nimalo srama, zapravo moglo bi se reći da je prkosila selu i stvarala zavist među drugim seoskim curama. Na kraju je imala sreće što joj se vratila prva ljubav kod koje je pronašla svoju sreću.

Beranek
Mladi vodnik u češkoj vojsci koji se istinski zaljubljuje u Tenu, a na kraju rata joj se vraća i s njom provodi ostatak svog života.

Leon
Bogati čovjek koji dolazi u Slavoniju da bi zaradio novac, a usput se spetlja sa Tenom da ne bude sam. Bio je mlad ljepuškast, sitnih vatrenih očiju, crnomanjastobjelkaste puti, guste tamne kose, plavih brkova.

Đorđe
Cigan koji svira gusle. Tena ga koristi kao izvor novčanih prihoda. Grub prema ženi, tuče ju, maltretira, ponižava.

Jozo
Želio se oženiti sa Tenom još dok je bila cura, ali ga onda nije htjela, a sada ga koristi samo kao sredstvo pomoću kojeg se uzdržava. Grub je prema ženi.

Ivanka
Pokorna žena. Bila je sitna, ali nakon poroda se proljepšala. Morala je podnositi drugu ženu u kući i biti joj podložna. Vrlo plemenita žena, jedina je pomagala Teni dok je imala vodene kozice.

Maruška
Žena kojoj je bilo dosta što je druga žena. Pomoću varke pridobija muža.

KNJIŽEVNI ROD: epika
VRSTA DJELA: pripovijetka

MJESTO RADNJE: Slavonija
VRIJEME RADNJE: 19. st.

ANALIZA JEZIKA I STILA:
– epiteti: uzrasla i tanka, visoka, nježan pravilan sklad, neizrazita boja, nelijepa imena, odlučnim korakom
– usporedba: kao da je iz vode iskočila, kao da su prerano sazorjele, kao da gleda tešku bolesnicu, kao da ga netko potiskuje, kao da joj je dijete, kao da će se latiti posla

TEMA: moralno propadanje seoske djevojke
IDEJA: ljubav i rad kao temeljne vrijednosti odlučujuće za sreću i napredak

Bilješke o piscu


Josip Kozarac je jedan od najznačajnijih pisaca hrvatskog realizma, novelist, pjesnik i polemičar. Rođen je 1858. godine u Vinkovcima, umro je u Koprivnici teško bolestan 1906. godine. Osnovnu školu je završio u Vinkovcima, a gimnaziju je završio sa dosta muke, ali je s oduševljenjem polazio studij šumarstva u Beču. Svoju mladost je proživio kao neobuzdani divlji sin prirode. Od jutra do mraka potucao se po poljima i livadama, loveći ribe, ptice, kukce. Dok su drugi đaci učili školske knjige, on je učio knjigu prirode. Započeo je kao pjesnik, a pravo stvaralačko područje našao je u prozi (pripovijetkama i romanima). Otac mu je bio narednik u Vinkovcima, a poslije očeve smrti ostaje na majčinoj brizi. Živio je u Slavoniji i njegovo prozno stvaralaštvo vezano je uz rodnu Slavoniju, koja se rastaje s krajiškim uređenjem i ulazi u gospodarske i društvene promjene (kapitalizam i prodor stranog kapitala) koje utječu na moralni život slavonskog sela. On je pisac slavonske zemlje, pjesnik rada, oštar kritičar malograđanstva, proslavljeni pisac. Čitav život posvetio je slavonskoj zemlji, šumama i oranicama, realno opisujući gospodarske, socijalne, političke i kulturne prilike svoga užeg zavičaja.

Kozarac je u književnoj teoriji poznat kao kritički realist i pripovjedač. Započeo je s pjesmama koje je August Šenoa pohvalio, ali ih nije objavio. Pokušao je pisati i drame, ali bez uspjeha. Pokušava pisati i novele. Napisao je pripovijetke Biser Kata, Naš Pilip, Poletarci, Krčelići neće ljepote, Slavonska šuma. U Slavonskoj šumi uspijeva samog sebe postaviti u samo središte radnje i iznijeti najintimnije misli i osjećaje života. U njoj je dominantan osjećaj ushićenosti i zanosa prirodom i njenim prirodnim zakonima. Divi se skladu prirode, savršenom mehanizmu njezinih zakonitosti, što je nevidljiva poluga života. Hrast smatra vladarom šume, svrstavajući ostala stabla u posebne klase, navodeći da među njima ima i takovih koji moraju drugom drveću naprosto služiti. U središtu njegovog zanimanja bili su i ljudi, sa svim svojim vrlinama i manama, ali uvijek u društvenom, socijalnom okruženju, koji pod utjecajem zakona ne omogućavaju razvoj sela i gradova.

U romanesknome opusu izrazito je prevagnula projekcija racionalne analitičnosti, poučnosti i moralke. U Mrtvim kapitalima dominacija je piščeve pouke u strukturi romana, iskazana u djelovanju i mislima Lešića, toliko transparentna da je to djelo u stručnoj kritici redovito označeno kao roman s tezom. Zauzimajući se za gospodarski, socijalni i moralni preustroj slavonskoga sela, što će ogledno posvjedočiti stanje Lešićeva imanja, stranice Mrtvih kapitala nerijetko nalikuju pamfletizirano intoniranim stranicama kakvoga gospodarskoga priručnika. U posmrtno objavljenome i nedovršenome romanu Živi kapitali (1937.) idejni će se model ponoviti: zagovaranje povratka zemlji i njezinoj obradi, gospodarska obnova imanja, napuštanje ispraznosti činovničkoga života i njihova sumnjiva morala i sl. Upravo moralnim devijacijama khuenovskoga društva, napose njegova činovništva, te ljudskom gramzivošću za novcem i karijerom Kozarac je zaokupljen u romanu Među svjetlom i tminom. Zbog otvorene kritičnosti spram struktura vlasti pisac je imao velikih problema i s cenzurom, pa je roman morao pisati jezikom mnogo blažim nego je to prvotno namjeravao. Na planu priče i pripovijedanja Kozarčevi su romani obilježeni »simplificiranim narativnim arhetipom« šenoinske provenijencije, to znači pravocrtnim kauzalitetom zbivanja, sveznajućim pripovjedačem, antagonističkim i komplementarnim aktancijalnim odnosima, crno-bijelom tehnikom u prikazu likova te moralističkim dionicama s pozitivnim porukama.

Kozarac je jedan od najiskrenijih hrvatskih pisaca koji ništa ne uljepšava, secira samo stvarnost i objašnjava samo ono što ne valja i kako bi trebalo raditi.

Oglasi

Kategorije

Oglasi

Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.