Lektire.ba - Pomoć pri pisanju lektira
Veliki vezir lektira – Derviš Sušić: Analiza i kratak sadržaj

Veliki vezir lektira – Derviš Sušić: Analiza i kratak sadržaj

Kratak sadržaj

Radnja započinje sa našim likom i glavnim junakom Aganom Babunićem koji, nakon provedene mladosti po raznim europskim dvorima, ratištima, bojištima i putovanjima se vraća svojoj kući i obitelji u svoj rodni kraj u rodnoj Bosni. Ne zna što ga očekuje kada se vrati, pomišlja da je stanje dobro, ali ipak planira sva svoja iskustva i znanje koje je stekao na svojim putovanjima i ratovanjima po Zapadu primijeniti u svom rodnom kraju i podijeliti sa svojim sumještanima.
Na povrtaku kući zatiče svoj rodni kraj nerazvijen, Bosnu iscpljenu raznim ratovima i unutarnjim previranjima, sa ljudima na vlasti koji loše upravljaju njegovim krajem, beznađe, zaostalost na svim poljima te puko preživljavanje stanovnika Bosne. Iznenađuje ga toliko loše stanje koje ni u kome slučaju nije očekivao niti pomišljao. Nalazi imanje svojih roditelja potpuno zapušteno što je stvar i sa drugim imanjima u Bosni. Zaključuje kako se zemlja još uvijek prerađuje na stari način koji je u zapadnim zemljama već odavno odbačen i prihvaćeni su novi načini obrađivanja zemlje. Silno ga rastužuje cijela situacija i pomišlja kako će promijeniti sve. Želi da njegova obitelj usvoji nove načine obrade zemlje kako bi sebi olakšali, ali i bili uspješni.
Kada ga ugledaju, obitelj ga dočekuje široko otvorenih ruku, no pomalo radoznalo i iznenađeno. Svi žele znati sve što mu se događalo, što je sve vidio i saznao, gdje je sve bio i koga je sve upoznao. Agan, samozatajan sa svojim skrivenim planom o obnavljanju zemlje i imanja ništa ne otkriva, ni šta je radio pa ni gdje je čak sve bio. Kao najstariji sin svojih roditelja, on je odabran da bude glava kuće te naređuje ostalim ukućanima što trebaju raditi i sve to u cilju da njegova obitelj Babunića ponovno postane jaka i bogata obitelj. Tvrdoglav i odriješit u svojim naumima i idejama Agan počinje naređivati ostalima i daje smjernice kako obnoviti imanje malo po malo. Svi su ga se pribojavali jer je bio odriješit i svima je naređivao, osim svojim roditeljima, a posebno ne svojoj majci. Fati-kaduma je bila inteligentna žena koja je izričito voljela svoju djecu, mada to nije otvoreno pokazivala, ali ni u kom slučaju nije dala da joj se naređuje. Iznimno je bila cijenjena kao majka i s tom ulogom se s ponosom nosila.
Uskoro, nakon nekog vremena, njegove ideje i zamisli za boljim razvojem počele su dolaziti do izražaja. Njegova obitelj napravila je i otvorila trgovinu u varoći, han (obiteljska kuća), mnoge štale sa stokom i živadi te su do tada već svi u Bosni čuli za Agana Babunića, mladića koji je uspio i koji se polagano počeo bogatiti i sticati moć u svom rodnom kraju.
Jednog dana vezir ga poziva kod sebe na sastanak. Zbog njegovih uspjeha i znanja te vjere u njega da može svojim znanjem doprinijeti čitavoj pokrajini on mu nudi vladavinu nad jednom od pokrajina u Bosni. Smatrajući da još uvijek nije završio sa svojim napretkom i imanjem on odbija vezirovu ponudu. Jedino što mu je trenutno u interesu je da se njegova obitelj Babunić razvija i napreduje još više, da steknu još više bogatstva i moći. A vladanjem jedne od pokrajine to ne bi mogao.
Jednoga dana u razmišljanju o svom životu shvaća da mu je vrijeme da se oženi. Smatra da ga godine počinju dostizati i da nije ništa mlađi. Sada mu je vrijeme za ženidbu, no koga bi mogao uzeti za svoju ženu? Dževahira je oblijetala oko njega i ugođavala ga, no ona je bila nevjesta njegova brata koji je još uvijek mogao biti živ. Galib Babunović je otišao na ratište i još uvijek se ne zna da li je živ ili mrtav. Iako mu je odgovarala naklonost bratove sestre nikada ne bi mogao ju oženiti. Što da se njegov brat vrati? Bila bi to prava katastrofa.
Jednog dana, u šetnji sa svojom kobilom na putu susreće Hercegovca (čovjek iz Hercegovine kojeg on kroz cijelo djelo naziva Hercegovac i ne saznamo mu ime) koji šeta sa svojom ženom i sestrom. Njegova sestra mu se na prvi pogled odmah svidjela i pomislio je da bi mu ona mogla biti žena. Kako bi ispitao situaciju on ih pozove da budu njegovi gosti i prenoće u njegovom hanu na što Hercegovac pristane. Agan nudi Hercegovcu da oženi njegovu sestru no ona to glatko odbija.

S obzirom da Agan nije volio da ga se ponizuje, a ovo je za njega bilo jedno od velikih poniženja on ju silom dovodi u svoju kuću. Njegova majka Fati-kaduna, koja je i sama silom udana za Uzundedu iako je voljela drugog mladića, mu prigovara zbog tog čina. Agan puca od bijesa što mu se majka suprotstavila u tolikoj mjeri da ju je krenuo udariti. U tom trenutku naiđe Dželal koji je vidio Agana kako nasrće na majku te brani Fati-kadunu tako što ga udara. U svoj toj razmirici i tuči Agan je zadobio teške ozljede i povrede, što fizičke no najviše psihičke. Ovo je za ponosnog i egoističnog Agana bio težak udarac njegove obitelji za koju nikad ne bi očekivao da bi ovako nešto mu napravili.
Nakon što je smijenjen vezir koji mu je ponudio vladavinu jedne od pokrajina u Bosni, glasnik dolazi kod Agana te mu uručuje poruku da ga poziva novoizabrani vezir da se preda, te da ga zbog svog čina očekuju sjekira i panj kao kazna.
Znajući da ne može izbjeći kaznu Agan odlučuje pobjeći. On sjeda na svog konja i ostavlja poruku svima da je do sada on vodio brigu o obitelji Babunića te da ga se više ništa ne tiče i da on odlazi. Ostavlja im sve što je do sada napravio za cijelu obitelj na milost i ne milost i ne zanima ga što će oni s time uraditi.
Na rastanku mu Mehmed-paša Kukavica govori da on koji se u nevkat pojavio da se čuva. Da ne pije iz bilo kojeg i svačijeg fildžana te da se ne prsi u svakoj šumi. Da se utvrdi u kući, bude oprezan i čuva se, što znači da će mu prijetnje biti na putu i da bi mogao biti izdan pa čak i pogubljen.

Analiza likova

Vezir Sokolović

Poslovan i odgovoran. Kad mu je život u opasnosti ne želi napustiti svoju poziciju jer smatra da time napušta celo carstvo kojemu je potreban kako bi funkcionisalo i bilo pod kontrolom. Pošten je i ponosan. Vrlo je razuman, spreman je poslušati one najpotrebitije i zatim im dodeliti ono što traže. Pomalo je hladan prema svojoj ženi, prema njoj se odnosi više kao prema saputniku nego supruzi. Ima poseban odnos sa svojim telohraniteljem Pilavijem kojemu neizmerno veruje i kojeg poštuje. Nakon što se više nije mogao braniti od sultanovih napada pobrinuo se da Pilavije dobije imanje u Bosni kako bi mogao nastaviti živeti u miru. Ponekad je silovit jer smatra kako je najvažniji red u carstvu i kako je potrebno preduzeti određene žrtve i kazniti neke pojedince kako bi vladao red i mir. Ostaje se boriti do samog kraja iako je mogao pobeći i pokušati živeti u miru i slobodan od dvorskih intriga.

Pilavija

Veran sluga, brine se o svom gospodaru danonoćno. U svakom je trenutku spreman žrtvovati sebe kako bi se pobrinuo za gospodarev život. Kada sumnja da su pokušali otrovati Sokolovića prvo on sam proba hranu kako bi se uverio da je sigurno iako Sokolović naglašava da on to od njega ne očekuje i da nipošto nije plaćen za takve poduhvate. Pilavije izrazito ceni svog gospodara i navodi kako ga ne brani zbog novca već njegovih uverenja po kojima živi i njegovih dela koja je učinio. Sposoban je ratnik i telohranitelj i uspeva braniti svog gospodara sve do samog kraja kada Hamzevija uspeva podmetnuti nož i raniti Sokolovića. Iako mu je Sokolović gospodar s vremenom su razvili čvrsto prijateljstvo.

Vrsta djela: historijska drama

Mjesto radnje: Carigrad

Vrijeme radnje: početak listopada 1579. godine

Tema djela: Povijesna drama koja prikazuje intrige na dvoru carigradskog sultana Murata i sudbinu vezira Sokolovića.

Bilješka o piscu

Derviš Sušić rođen je 3. juna 1925. godine u Vlasenici. Završio je osnovnu školu u Vlasenici, a gimnaziju u Tuzli. Dok je bio maloletan đak sarajevske Učiteljske škole učlanjen je u SKOJ 1941. godine, a 1942. godine otišao je sa grupom učenika u partizane. Ovo je imalo znatnog uticaja na njegovo pisanje. Posle rata bio je omladinski rukovodilac, zatim učitelj i novinar. Radio je kao urednik “Omladinske riječi”, a zatim je u periodu od 1949-1951. godine bio urednik sarajevskog dnevnog lista “Oslobođenje”. Nakon toga biva postavljen za referenta za kulturu i narodno prosvećivanje, a zatim za upravnika Narodne biblioteke u Tuzli. Posle toga biva imenovan za savetnika u Centralnom Komitetu SK BiH u Sarajevu. Bio je redovan član akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Umro je 1990. godine u Sarajevu.

Oglasi

Kategorije

Oglasi

Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.